Tanbasá Proklama Independénsia iha Dia 28 Fulan-Novembru?

Timor-Leste independente tinan 2002, restaura filafali proklamasaun RDTL, loron 28 fulan-novembru tinan 1975, maski foufoun iha ideia balun dezakordu ho desizaun ne’e. Lian menór balun kestiona katak rezultadu prinsipál ida husi proklamasaun unilaterál maka ipso facto hamosu invazaun indonézia iha fulan-dezembru. Tan ne’e presiza haree tuir fali komplesidade husi faktu balun iha fulan hirak ikus tinan 1975, ne’ebé fó baze fundamentál hodi Fretilin deklara Timor-Leste ninia independénsia.
 

Movimento Anti-Comunista ne’ebé falla

Liutiha Revolução dos Cravos tinan 1974, atu komunidade internasionál labele kondena nu’udar neokoloniál, entaun governu portugés foun rejeita atu mantein lasu espesiál ho eis-kolónia sira hanesan UDT ninia hakarak. Katak ideál maka hahú prosesu ba autodeterminasaun liuhosi dalan demokrátiku. Ida-ne’e karik atu alkansa, se halo tuir duni rezultadu husi Enkontru Makau nian iha fulan-juñu 1975, ne’ebé Fretilin lakohi partisipa tanba Apodeti ninia prezensa nu’udar partidu apoiante ba integrasaun ho Indonézia. Só rezultadu Enkontru Makau nian atu harii Asembleia Populár liuhosi eleisaun iha fulan-outubru tinan 1976, hakotu ho servisu sekretu no propaganda husi mídia indonézia katak Fretilin komunista no instrutór militár husi norte vietnamista ne’ebé manán funu hasoru amérika maka treina hela Fretilin ninia soldadu; bainhira Kamboja no Laos hamosu ta’uk ba país osidentál sira katak komunista sei espalla iha Sudeste Aziátiku durante Guerra Fria.

Ne’eduni depois vizita balun ba Indonézia, lider UDT sira influensiadu maka’as. Enkontru iha loron 2 fulan-agostu, Jenerál Ali Murtopo hatete ba João Carrascalão no Domingos de Oliveira katak Fretilin sei hadau podér husi autoridade portugeza iha dia 15 fulan-agostu no Indonézia planeia atu halo intervensaun. Maibé fulan hirak tuirmai envezde haree Fretilin hadau podér, UDT maka harii Movimento Anti-Comunista (MAC) no hahú golpe iha loron 11 fulan-agostu tinan 1975, hafoin fulan tolu antes hakotu tiha koaligasaun. Esforsu ne’e falla totál depois militár timoroan sira iha Tropas portugeza adere ba Fretilin harii braço armado – Falintil no hahú kontra-golpe loron 20 fulan-agostu tinan 1975. Entretantu administrasaun portugueza tan labele kontrola situasaun, iha kalan, dia 26 fulan-agostu sees an ba illa Ataúro maka loron rua tuirmai iha 28 fulan-agostu, Fretilin kontrola tiha Díli no ikusmai konkista pozisaun ikus UDT nian iha loron 24 fulan-outubru.

Invazaun hahú fulan-outubru

Bainhira UDT sira retira ba Batugadé no hakat tiha fronteira, entaun servisu sekretu indonéziu (Bakin) ezije katak Indonézia foin bele ajuda, se sira hakerek petisaun ida ba Suharto hodi apela integrasaun. Nune’e haruka tiha petisaun iha loron 7 fulan-setembru, bainhira timoroan kuaze na’in 900, nakfahe ba ema sivíl sai refujiadu ho forsa UDT nian no timoroan rekrutadu sira husi Liurai Atsabe maka treinadu husi militár indonéziu, hosikedas fulan-marsu tinan 1975. Komponente rua ikus ne’e hamutuk fali ho forsa indonézia koko atravesa fronteira.

Ida-ne’e komesa fulan-setembru iha rejiaun Bobonaro, Atsabe no Suai nian, mas seidauk hahú kombate boot. Até Kabu Welly husi Kopassandha kaptura husi membru Falintil nian no konsege lori mai Díli. Iha loron 16 fulan-setembru Comité Central da Fretilin (CCF) halo reuniaun, mezmu konsidera katak timoroan rasik maka deside ninia futuru nein presaun husi li’ur, sei konsidera Portugál nu’udar podér soberanu. Nune’e husu Portugál atu fila hodi superviziona transferénsia ba podér, aleinde apela atu harii forsa pás ida nakfahe ba tropa timoroan no indonézia atu patrulla iha fronteira, a fim de evitar desentendimentos e conflitos inúteis.

Maibé forsa indonézia laiha interese, hahú ninia atake boot dahuluk iha dia 8 fulan-outubru no forsa Fretilin nian funu ho korajén, mezmu hasoru armamentu indonéziu ninia superioridade. Semana ida tuirmai, forsa indonézia oho jornalista internasionál na’in 5 iha Balibó no harahun hotu imajén sira ne’ebé bele kontra argumentu indonéziu nian katak la’ós forsa anti-komunista timoroan, maibé Forsa Armada Indonézia anti-komunista maka konkista hela Batugadé. Katak invazaun indonézia hahú fulan-outubru tinan 1975, bainhira Batugadé monu.

Proklamasaun muda husi dia 1 fulan-dezembru

Fretilin prepara atu deklara proklamasaun iha dia 1 fulan-dezembru refere ba loron ne’ebé Portugál deklara independénsia daruak husi dominíu filipino (Españól) iha tinan 1640. Maibé tuir James Dunn (2003) no Helen Hill (2002) difikuldade atu kontakta autoridade portugeza no falta interese husi Governu australianu relasiona ho invazaun indonézia iha fulan-outubru ikusmai dezenvolve radikalizasaun balun iha CCF ho ideia katak deklarasaun unilaterál ba independénsia tenkesér feita. Abílio Araújo (2012) haktuir oinsá Nicolao Lobato kontakta nia iha Lisboa: Abílio, Portugal não volta. Procura falar com o Governo e transmite-lhes, se não voltarem, nós vamos proclamar unilateralmente a República no dia 1 de Dezembro.

Maibé bainhira Atabae monu iha loron 27 fulan-novembru no ezijénsia husi forsa timoroan iha fronteira katak sira mate karik, tenke defende país independente ida, enkuantu vákuu polítiku sei lejitima invazaun husi li’ur, entaun Nicolao telefone tan:

Abílio, nós não vamos poder aguentar até ao dia 1 de Dezembro. Hoje mesmo, vamos proclamar a República. Para que é que continuamos a reconhecer Portugal, se Portugal não segue junto a nós para nos defender? Mais vale assumirmos que temos o controlo do território e que temos um Governo de facto. Assim, teremos reunidas  todas as condições para sermos reconhecidos pelas Nações Unidas como um país soberano. Temos a capital controlada, temos uma administração formada e temos o controlo do território, nós podemos, pois, proclamar a República.
Nune’e mós iha fulan-novembru Fretilin haruka delegasaun ida kompostu husi Marí Alkatiri no César Maulaka ba Áfrika hodi buka apoiu ba deklarasaun unilaterál independénsia nian. Sira fila iha semana datoluk fulan-novembru no informa katak país 25 promete fó rekoñesimentu se Timor-Leste deklara independénsia hanesan Xina, Uniaun Soviétika, Zámbia, Mosambike, Tanzánia, Giné-Bisau, Angola, Kabu-Verde, Saun Tome no Prínsipe, Koreia Norte, Vietname Norte no Súl, Kamboja, Roménia, Olanda, Alemaña Orientál, Suésia, Arjélia, Kuba, Noruega no Brazil (Relatório Chega: 2015). 
 
Ne’eduni Prezidente Fretilin Xavier do Amaral to’o Palácio do Governo iha tuku 17:55 lokraik, dia 28 fulan-novembru. Serimónia mós hahú ho fatin espesiál ida ba Samuel Kruger, veteranu husi Funu Pasífiku ne’ebé tau ninia kondekorasaun funu nian nu’udar forma ida hodi haruka mensajén ba Austrália atu lembra timoroan ninia amizade no ajudu ba komandu australianu maka luta iha Timor-Portugés hasoru japonés durante Funu Mundiál Daruak ho konsekuénsia kuaze timoroan entre na’in 40 000 to’o 60 000 maka mate (Barbedo Magelhães: 2007).
 
Iha-ne’ebá Rosa Muki Bonaparte lori falun ki’ikoan ida no tuirmai bandeira mean, metan, kinur ho fitun-mutin hasa’e ba dala uluk. Bandeira portugeza ne’ebé leok durante sékulu haat hatún tiha. Hafoin Um Minuto de Silêncio, tuirmai tiru dala-20 husi pesa artillaria nian hodi lembra sira-ne’ebé mate ba fulan hirak ikus no durante funu anti koloniál iha Timor-Leste. Xavier do Amaral lee proklamasaun independénsia nian: 
Encarnado a aspiração suprema do povo de Timor-Leste e para salvaguarda dos seus mais legítimos direitos e interesses como Nação soberana, o Comité Central da Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente – FRETILIN – decreta e eu proclamo, unilateralmente, a independência de Timor-Leste que passa a ser, a partir das 00H00 de hoje, a República Democrática de Timor-Leste, anticolonialista e anti-imperialista.
Viva a República Democrática de Timor-Leste!
Viva o povo de Timor-Leste livre e independente!
Viva a Fretilin.

Hotu tiha proklamasaun, sira-ne’ebé prezensa hananu Pátria! Pátria! nu’udar inu nasionál no Timor-Leste transmite deklarasaun independénsia nian ba mundu liuhosi Sentru-Komunikasaun husi Marconi.


 

3 Comments

  1. Hakarak atu husu ďt depois de proklama idependência unilateral iha dia 28/11/1975. Indonesia invadi timor iha fulan outubro de 1975. Tamba sa mak iha kalendariu 7 de 12…data de feriadu nacional…ne konaba c1 nx…? Favor bele esplika.!

    • Dia 7 fulan-dezembru komemora nu'udar loron memória nasionál. Katak iha loron ne'e ita lembra hikas funu, ema sira be mate, nst. Entretantu loron eroi nasionál muda husi loron 7 fulan-dezembru ba loron 31 fulan-dezembru.

  2. Ita labele haluha katak Indonesia mos sei latama kuandu lahetan apoio husi Estadus Unidus America nebe lagosta ita nia ideologia hanesan tamen para bele invade. tanba ita hotu hatene katak iha momentum neba EUA hanoin ona tuir sira nia pensamentu ekonomia laiha valor ba sira. nebe sira kontinua suporta malu hodi invade; hanesan uluk sira apoio Indonesia hodi kaer PT FREEPORT nee. nebe ita presija mos hatene ida nee. se Indonesia rasik mak hakarak hau hanoin sira lakoi apoio. ita tenki lee fila fali konaba Kesinger Prezidente EUA mai iha Solo, Indonesia hasoru malu ho SOeharto antes 07 dezembru invasaun nee. no hetan apoio maksimu husi Portugal no Australia lia husi relatorio nebe CIA hasai iha tinan lima liu ba. hatudu momos katak EUA nia interese seguransa regional mak halo ita sai nune. no justifika ita nia proklamasaun nee sai mos parte ida hodi hetan atensaun maksimu husi nasaun seluk nia interese. satan entre ita iha diferensia barak iha momentum neba. nebe ita aprende hanesan katuas JRH dehan iha BBC london, katak ita Timor Oan senti vitima ba prosesu gerra freu nee mak ita sai alvu ba invasaun nee. tanba ita nia lideransa hirak hatene hamutuk ho timor oan sira hotu disidi oinsa hamutuk hodi solusita TimorOAn nia futuru. entaun ohin loron ita hetan ita nia vitoria liu husi prosesu nee tomak.

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*