Se lia-na’in ka poeta sira fera-ulun hodi hafutar liafuan entaun Neruda hanesan moris hosi poezia. Liuliu tama ba idade dala-50 nian buat hotu maka ninia liman-kona kuaze nakfila ba versu poétiku. Nune’e konsidera nu’udar ida hosi poeta maiór sira seluk hosi sékulu XX nian ho Prémiu Stalin ba Pás (1953), Honoris Causa husi Universidade de Oxford (1965), Nobel Literatura (1971) no seluk tan. Ninia versu sira iha lian españól tradús ba lian oioin iha mundu hanesan eskritór kolombianu – Gabriel García Márquez hatete Neruda nu’udar poeta boot ba lian saida de’it husi poezia erótika, surreál, épika istórika, polítika ka kona-ba buat baibain hanesan natureza sira. Husi ninia obra sira ne’ebé halibur iha livru liu 40 entre tinan 1923-1973, eskrita ida-ne’e lahalo análize kle’an ba versu hotuhotu, maibé haree liu de’it ba ninia jornada poétika ho pozisionamentu polítiku.
Neftalí Ricardo Reyes Basoalto, moris iha Parral, sidade ki’ik maizumenus kilómetru 300 iha Santiago súl (Xile), dia 12 fulan-jullu tinan 1904. Époka ne’ebá atu ema lakoñese, liuliu ninia pai la konkorda ninia oan ida maka hakerek na’in poezia sira, entaun iha idade 14 nia hahú utiliza pseudónimu Neruda, inspira husi eskritór no poeta xeku Jan Neruda ne’ebé nia foti hosi revista ida, lahó koñesimentu katak ne’e eskritór boot ida, bainhira publika ninia versu dahuluk sira.
Bainhira estuda iha kapitál Santiago no deskobre sidade boot ho mundu boémiu literáriu nian, Neruda komesa dedika an ba poezia duké ninia estudu. Entre tinan 1924-1937, joven poeta sai koñesidu lais no hahú publika livru oioin. Nu’udar poeta líriku, iha idade 19, ninia versu sira nakonu ho reflesaun, metáfora, romántika, be halo nakdedar no nakonu surpreza publika iha Crepusculario no Veinte poemas de amor e una cançion desesperada (1924), iha-ne’ebé krítika ida hatuur nu’udar poezia pré-polítika nian.
Hosi períodu ne’e Neruda mós halo viajen mai Ázia iha tinan 1927 hodi dezempeña kargu kónsul nian iha Rangun (Birmánia), hafoin halo serbisu oioin iha Kolombo (Sri Lanka), Batavia (Indonézia) no Singapura. Hafoin iha rai-Java hola feto olandeza Maryka Antonieta Hagenaar Vogelzang ho oan ida-ne’ebé mate sedu. Hosi fatin hirak-ne’e, Neruda luku iha solidaun kle’an, apezarde domin, viajen no novidade sira ne’ebé oferese iha kultura foun to’o dala barak nia sai dezesperadu. Rezultadu hosi kondisaun ne’e haktuir ho estilu poétiku sira ne’ebé reprezentativu ba surrealizmu hanesan publika iha Recidencia en la Tierra (1937). Iha tinan 1955 depois devorsiu ho feen daruak Delia del Carrill ne’ebé sira kaben iha tinan 1943, Neruda hola fali Matilde Urrutia iha tinan 1966. Mezmu ho idade 55, Neruda sei publika 100 sonetu amór nian ne’ebé hakerek versu erótiku sira ho espíritu hanesan tinan 19 nian publika iha Cien Sonetos de Amor iha Arjentina tinan 1960.
Neruda mós elabora ninia versu sira ho marka polítika iha momentu balun ho karakterístika épika. Lírika nerudiana husi sorin polítika sei komprende katak autór xilenu ne’e iha relasaun ne’ebé labele haketak nu’udar “ema polítiku” no “ema poétiku”. Neruda ninia versu engajados reflesu husi moris ida ho partisipasaun efetiva iha prosesu polítiku no sosiál sira xilenu nian, latinu-amérikanu até mundiál. Nu’udar figura reprezentativa eskerda nian no Partidu Komunista nian, Neruda lakolen nu’udar defensór povu ho militante dedikadu ida-ne’ebé uza ninia versu sira hanesan instrumentu no kilat hodi kombate injustisa sosiál sira.
Ida-ne’e revela husi hun no konsolidasaun ba engajamento polítiku Pablo Neruda nian liuhosi períodu exesaun oioin, hanesan Funu Sivíl Española (1936-1939); Funu Mundiál Daruak (1939-1945); ditadura husi Gabriel González Videla (1946-1952) ho respetiva persegisaun polítika husi governu ne’e no kulmina ho Neruda ninia exíliu; exíliu voluntáriu barak iha ninia vida poeta nian husi rezultadu karreira diplomátika; no ikusmai golpe militár tinan 1973, lori mate-mean ba prezidente Salvador Allende hafoin komesa ditadura foun ida iha Xile.
Tinan 1934, Neruda ba España hodi ezerse kargu konsul nian iha embaixada xilena, foufoun iha Barcelona no depois iha Madrid. Iha kapitál halo kontaktu no amizade ho eskritór sira ne’ebé hanaran “Jerasaun 27 nian” inklui Federico Garcia Lorca, Rafael Alberti no seluk tan. Bainhira jenerál faxista Francisco Franco hahú inisiu Funu Sivíl Española nian ne’ebé dura to’o tinan 1939 nu’udar reasaun hasoru repúblika ho governu eskerda nian. Esperiénsia traumátika bainhira faxizmu manán funu halo Neruda hakerek España en el corazón (1937) hanesan mós Generales Traidores sai fatór ida-ne’ebé muda ninia rumu poétiku nu’udar eskritór ho kompromisu polítiku no sosiál iha ninia versu sira to’o ninia moris rohan. Neruda hatete, “Ha’u liuhosi aprendijazen difísil ida no buka hosi dalan naruk nomós liuhosi labirintu liafuan eskrita sira atu sai lia-na’in ba ha’u-nia povu”. Nune’e mós hatán kritika maka’as tanba ninia pozisaun durante funu ho rótulu sosialista – komunista: “Ha’u la’ós komunista. Nein sosialista. Nein buat ida. Ha’u simplesmente eskritór ida. Eskritór livre ne’ebé hadomi liberdade ho simplisidade. Ha’u hadomi ema sira. Ha’u pertense sira, tanba ha’u mai husi sira. Tan ida-ne’e ha’u anti-faxista. Ha’u-nia lealdade ba povu la hanesan ho iis ortodoksia ka nein sentimentu ida.” Momentu ne’ebá Neruda seidauk sai membru partidu maibé ikusmai sai intelektuál ida ho matriz ne’ebé besikliu komunista.
Durante Funu Mundiál Daruak Neruda hakerek poema rua: Canto a Stalingrado no Nuevo canto de amor a Stalingrado inspira husi épika rezisténsia soviétika nian ne’ebé manán hasoru invazaun ezersitu nazista iha tinan 1942. Bainhira to’o funu rohan, Neruda hahú envolve an iha polítika interna iha ninia rain. Ida-ne’ebé ninia filiasaun ho Partido Comunista Chileno (CPP) inspira poema A meu Partido. Entretantu sobre kona-ba injustisa istórika iha Amérika Latina nia tranforma versu sira hodi denunsia krime sira husi imperializmu norte-amerikanu iha poema The United Fruit Company nomós konfirma papél vox populi iha poema A Grande Alegria. Aleinde ne’e ho karakterístika épika sira iha Canto Geral (1950), halibur poezia kuaze 300 hanesan eskritura ba ai-horis, balada, mota até fatuk sira iha Amérika Latina. Ida-ne’e kulmina iha Alturas de Macchu Picchu ne’ebé loke fali Neruda ninia filiasaun ho traballadór sira maka konstrui edifísiu fatuk ba kapitál Inca Antigu iha foho Andes.
Neruda nu’udar poeta xilenu no latinu-amerikanu koko simplifika ninia poezia sira asesível liu ba povu, ba traballadór sira. Katak ninia poezia sira atu sai realista ho ideál revolusionáriu tuir konsesaun estétika realizmu sosialista nian. Neruda haree komunizmu nu’udar via ida ba igualdade no liberdade, mezmu bainhira komprende dalan nakukun iha Stalin ninia liman liuliu tinan 1956 iha Kongresu Partidu Komunista Uniaun Soviétika, prezidente Nikita Khruschev denunsia Stalin ninia krime sira. Ida-ne’e hamonu intelektuál barak ninia konviksaun polítika hanesan ninia kolega eskritór brazileiru, Jorge Amado; no seluk barak maka progresivamente husik hela sira-nia militánsia. Neruda apezarde halo autokrítika, nafatin fiél ba kauza komunista.
Iha loron 11 fulan-setembru tinan 1973 ho golpe militár be hamonu governu Salvador Allende iha dia 12 tuirmai, Neruda mate ho idade 69. Iha drama hatudu oinsá ditadór ida nakdedar-ta’uk ba poeta ninia liafuan hafutar, nakfila ba podér polítiku, be inspira ema barak, hanesan Che Guevara lori tuituir Neruda ninia poezia sira durante funu gerrilla. Nune’e ba momentu balun versu poétiku ninia kro’at bele sai kauza hodi halakon poeta sira-nia vida. Akontese ba Neruda ninia belun Federico García Lorca, Widji Thukul no ida besik liu maka Francisco Borja da Costa. Hanesan haktuir bainhira Pinochet sira-nia soldadu revista ninia uma loron hirak antes nia mate. Neruda dezafia: “Buka ba, iha-ne’e iha buat ida de’it maka perigozu ba imi – poezia.”
BIBLIOGRAFIA
Bertussi. Lisana. Laiha tinan. O Pablo Neruda, Surrealista/modernista e inovador da poesia.
Buckner. Micah. 2007. Spain in Our Hearths: Pablo Neruda poet of the people. University of North Carolina.
Neruda. Pablo. 2000. Vinte poemas de amor e uma canção desesperada e outros poemas. Versão para eBooksBrasil.com.
Fernandes. Clarice Cerqueira. 2011. Engajamento político em tempos de exceção: Um estudo da produção poética de Pablo Neruda. Anais do Simpósio Internacional Literatura, Crítica,, Cultura V. Universidade Federal de Juiz de Fora.
Merino. Ximena Antonia Díaz. 2008. Pablo Neruda e o olhar poético sobre as cidades chilenas: Temuco, Santiago e Velparaíso. Universidade Federal de Rio de Janeiro.
Nirwan Dewanto. 2001. Neruda: Surealisme dari Udik.
http://majalah.tempointeraktif.com
Tomeldan. Yolanda., et. al. 1986. Prism – an introduction to literature. Mandaluyong City. National Bookstore.

Leave a Reply