Kabu Welly: soldadu indonézia dahuluk ne’ebé Falintil Kaptura

Molok forsa indonézia okupa Dili iha fulan-dezembru tinan 1975, invazaun ho eskala boot hahú kedas iha fulan-outubru. Ida-ne’ebé Falintil (Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste) konfronta forsa indonézia ninia infiltrasaun desde fulan-setembru iha area fronteiriça no ikusmai kaptura soldadu indonéziu ida ho diviza kabu hafoin lori tun mai Díli.

Laiha klareza sobre soldadu ninia identidade loloos, aleinde ninia naran maka Welly no laiha informasaun sobre ninia unidade militár. Eis-primeiru-ministru Marí Alkatiri iha reflesaun ba Loron Memória (7/12/2018), haktuir katak bainhira soldadu prezu ne’e to’o Díli; nia rasik mak entrega ninia sala iha Quartel Geral Taibesi ba Kabu Welly; no momentu ne’ebá ho lian malaiu di’akliu duké sira seluk, entaun nia rasik mós halo inkeritu hodi hatene oinsá no bainhira maka forsa indonézia sira halo infiltrasaun.

Entretantu jornalista australiana Jill Jolliffe (1978), haktuir katak Kabu Welly kaptura iha Atsabe loron 14 fulan-setembru tinan 1975, no durante prezu iha Díli, kabu ne’e hatete ba jornalista sira katak nia atravesa tiha fronteira durante loron lima. Jolliffe karik verifika mós ho fonte seluk identifika katak Welly pertense Batallaun 315 Kostrad (Komando Cadangan Strategis Angkatan Darat, Komandu ba Rezerva Estratéjika Ezérsitu nian). Só faktu sira presiza iha dupla verifikasaun. Ita bele kruza ho eis-tenente-jenerál rua husi Indonézia ninia memória mak autobiografia husi Kiki Syahnakri: Timor-Timur The untold story (2013), biografia husi Sutiyoso: The Field General: Totalitas Prajurit Para Komando (2013), no timoroan ninia testemuña.

Husi Kopassandha

Kabu Welly kaptura depois iha mudansa estratéjika. Indonézia ninia operasaun sekreta iha inisiu mak atu integra Timór Portugés hanesan integra Papua Osidentál tinan 1969 liuhosi referendu manipulativu ne’ebé konsidera nu’udar susesu ida. Ida-ne’e envolve BAKIN (Badan Koordinasi Intelijen Negara, Ajénsia ba Koordenasaun ba Intelijénsia Estadu nian), Opsus (Operasi Khusus, Operasaun Espesiál) no CSIS (Center for Strategic and International Studies, Sentru ba Estudu Estratéjiku no Internasionál sira) maka halibur informasaun hodi apoia timoroan integrasionista sira.

Mas bainhira Fretilin (Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente) maka kontrola Timór Portugés depois manán funu hasoru UDT (União Democrática Timorense), entaun Indonézia haree katak integrasaun foin bele alkansa liuhosi dalan violentu. Nune’e hahú Operasaun Flamboyan liuhosi Kogasgab (Komandu Tugas Gabungan, Komandu ba Forsa-Tarefa Konjunta) iha loron 31 fulan-agostu tinan 1975; no Kopassandha (Komandu Pasukan Sandi Yudha, Forsa Espesiál Indonézia) iha Timór Indonéziu prepara baze ba operasaun militár ho eskala boot; rekruta no treina timoroan hosi grupu Partisan; kria Unidade Susi, Umi no Tuti ho forsa maioria husi Unidade Sandi Yudha Grup 4 Jakarta hodi infiltra Timór Portugés. Iha-ne’e Kabu Welly karik pertense unidade ida maka halo atake simultáneu iha Bobonaro, Suai no Atsabe; hafoin hetan kaptura durante konfrontasaun ho Falintil.

Maibé difisil atu identifika Kabu Welly ninia identidade, tanba Operasaun Flamboyan ninia karakterístika sekreta. Eis-Tenente-Jenerál Sutiyoso hosi Unidade Susi iha ninia memória haktuir katak instrusaun ba soldadu sira durante operasaun maka labele hatudu identidade militár; hatais roupa sivíl ne’ebé koñesidu ho The Blue Jeans Soldier; se hetan kaptura sei la konsidera nu’udar forsa indonézia no ida-idak uza naran kódigu. Hanesan Sutiyoso ho ninia kódigu Kapitaun Manix, katak naran Welly mós iha posibilidade nu’udar kódigu ida.

Kaer iha Atsabe?

Apezarde Jill Jolliffe haktuir katak Kabu Welly kaptura iha Atsabe no hetan afirmasaun husi Marí Alkatiri; entaun altura ne’e iha dia 14 fulan-setembru forsa indonézia lidera husi Koronél Dading Kalbuadi envolve ema na’in atus-tolu ho na’in atus-ida ba kada unidade nakfahe ba Unidade Susi, Umi no Tuti hala’o operasaun ho baze komandu hosi Mota-Ain (Indonézia).

Momentu ne’ebá Tenente Kiki Syahnakri nu’udar komandante Koramil (Komando Rayon Militer, Komandu Militár Subdistritál) Atapupu nian, iha ninia memória haktuir katak bainhira konfrontasaun mosu entre Batugade no Mota-Ain envolve Unidade Umi komanda husi Majór Sofyan Effendi ho segundu komandante Kapitaun Sutiyoso no Unidade Tuti komanda husi Majór Tarub. Unidade Susi lidera husi Majór Yunus Yosfiah infiltra to’o Atsabe (Ermera) hodi evakua lider Apodeti (Assosiação Popular Democrática de Timor) Guilherme Maria Gonçalves ba Timór Indonéziu, hafoin Unidade Umi liuhosi kosta-súl halo atake ba Tilomar no Suai.

Haree movimentu sira be lansa hosi Unidade Susi, Umi no Tuti iha posibilidade katak se Kabu Welly kaptura duni iha Atsabe, entaun pertense ba Unidade Susi komanda husi Majór Yunus Yosfiah nian. Maibé iha testemuña ida-ne’ebé fó informasaun seluk kona-ba oinsá kabu indonéziu ida kaptura husi forsa Fretilin nian.

Haktuir husi refujiadu timoroan ida iha Austrália ho naran kódigu ‘Alexandrino’ ba Michele Turner haktuir iha livru Telling: East Timor, Personal Testimonies, 1942-1992. Tempu ne’ebá Alexandrino ho diviza sarjentu husi Tropas no apartidarizmu foin adere ba Fretilin, bainhira forsa indonézia ataka sira-nia postu militár iha Bobonaro. Liutiha loron daruak simu intimidasaun  no terrór, loron datoluk sira deside halo ofensiva. Maibé ho forsa na’in 10 de’it, entaun haruka labarik ida ba hafuhu uluk hafoin fila mai ho informasaun katak iha forsa indonézia na’in limanulu.

Ne’eduni ho protesaun husi populasaun, sira ataka, hamate forsa indonézia na’in sanulu-resin-tolu no kaptura ida. Portantu soldadu kapturadu ne’e hadadur tiha no sira haree katak nia bele komunika uitoan iha lia-tetun ne’ebé  aprende uitoan molok infiltra Timór Portugés; nia diretamente mai husi illa Java no hahú hela iha rai Timór durante semana neen; ninia idade 36 ho oan na’in neen no harohan atu labele oho nia. Nia kabu ida hosi grupu rua maka nakfahe ba forsa espesiál, maibé majór sira nu’udar komandante hotuhotu halai sees tiha. Nune’e sira hela iha Bobonaro ho hanoin katak área ne’e sei parte husi territóriu indonéziu. Enkuantu Falintil sira atu oho soldadu ne’e, Sarjentu Alexandrino dehan lae. Nia preokupa soldadu ne’e, koitadu loos, hanesan kabu inosente ida husi forsa espesiál, mas nein hatene nia iha-ne’ebé hela! Nune’e lori nia nu’udar prezu ba Díli.

Tuir Marí Alkatiri katak Komité Polítika Militár hala’o reuniaun iha Díli antes invazaun ne’ebé fó orientasaun katak sei loke kadeia iha Taibesi atu prezu sira bele hili, tuir Fretilin ka lae. Iha orientasaun klara katak sei la obriga prezu sira tenke halai tuir Fretilin ba foho. Só kabu ne’e ninia destinu karik hakotu momentu ninia belun indonéziu sira oho ema arbiru iha loron invazaun nian, dia 7 fulan-dezembru tinan 1975. Entretantu forsa Fretilin nian enfrenta komplesidade hanesan Marí haktuir katak la fásil atu komandu bele kontrola forsa ho númeru na’in 100 ne’ebé iha tempu badak derrepente sa’e ba na’in 27 000 armadu entre tinan 1975-77. Mas razaun forte seluk, karik mai husi Sarjentu Alexandrino katak Falintil labele husik soldadu ne’e moris, atu funu hasoru fali ita.


Foto: Alfe RM

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*