Timorizasaun: Analiza Relatóriu Chega no CVA Ninia Rekomendasaun Sira iha Área Edukasionál

Rogério Sávio Ma’averu no Yazalde Manaca Sávio 

Abstratu

Peskiza ida-ne’e halo avaliasaun rápida ba Relatóriu Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR) no Comissão Verdade e Amizade (CVA) ninia rekomendasaun sira ba dezempeñu implementasaun nian iha instituisaun prinsipál sira. Ne’eduni ba nivel operasionál define implementasaun nu’udar: “Polítika institusionál hodi integra rekomendasaun sira hosi Relatóriu Chega! no CVA ba asuntu edukasionál no formasaun profisionál, partikularmente ba konteúdu husi materiál treinamentu no kurríkulu nian.” Aleinde identifika fatór tékniku ne’ebé kontribui ba dezempeñu implementasaun nian, oinsá komplesidade husi problema tékniku no ninia impaktu. Abordajen metodolójika utiliza métodu kualitativu hodi halibur dadus husi entrevista kle’an ho figura-xave sira no estudu ba materiál didátiku sira.

Peskiza ne’e deskobre dezempeñu implementasaun nian sei nivel mínimu. Primeiru, koñesimentu kona-ba Relatóriu Chega! sei nivel elementáriu. Segundu, instituisaun hanesan Ensinu Sekundáriu no Ensinu Superiór sei iha nivel eklétika katak utilizasaun Chega! depende ba vontade manorin no dosente ida-idak. Maski nune’e deskobre fenómenu interesante katak manorin sira utiliza Chega! nu’udar referénsia alternativa sai aktu simbóliku hasoru perspetiva euroséntrika maka dominante iha konteúdu materiál didátiku ne’ebé prodús liuhusi kooperasaun portugeza. Terseiru, nivel implementasaun nian iha instituisaun governamentál no Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL) sei karakteriza ho prátika koinsidente, katak instituisaun sira mézmuke implementa Relatóriu Chega! ninia rekomendasaun balun, ida-ne’e la’ós tanba polítika planeadu husi inísiu.

Deskobre fatór tékniku determinante ba nivel implementasaun nian sei mínimu tan fatór prinsipál rua. Primeiru, polítika no alvu ba sosializasaun la apropriadu. Polítika ba sosializasaun jeralmente foka ba konseitu, “aprende lisaun sira husi pasadu hodi larepete filafali”, nune’e falla atu haree rekomendasaun detalladu iha Relatóriu Chega!. Ninia impaktu mak alvu sosializasaun nian, foka ba komunidade enjerál no la’ós ba instituisaun governamentál. Polítika ba sosializasaun refere falla atu hamosu ajente prinsipál iha governasaun hodi responsabiliza no implementa rekomendasaun sira. Segundu, prátika ba implementasaun sei nivel eklétika no koinsidente tanba auzénsia polítika liuliu Ministériu Edukasaun hodi formaliza integrasaun Chega! iha kurríkulu. Terseiru, akumulasaun ba problema téknika sira-ne’e fó impaktu ba mekanizmu hodi prodús materiál didátiku no materiál ba formasaun profisionál. Entretantu prodús liuhosi kooperasaun estranjeira ho perspetiva euroséntrika, lahatuur Relatóriu Chega! nu’udar referénsia prinsipál. Husi matan timorizasaun nian peskiza ne’e konklui katak Relatóriu Chega! seidauk integra ba kurríkulu hanesan konsekuénsia husi fatór tékniku hirak-ne’e.

I. Introdusaun

País pós-konflitu sira iha mundu la’ós hotu-hotu iha vontade di’ak hodi buka hatene loloos sira-nia pasadu violentu. Dalabalu liutiha distánsia ho tempu naruk foin jerasaun tuirmai prodús narrasaun istórika ida ho espetativa katak memória koletiva ne’ebé determinante ba prosesu tranzitóriu sei lahalo situasaun hetok aat liután. Nune’e iha dalan oioin tuir pasadu nasaun ida-idak nian atu haree kona-ba ninia pasadu, inklui ‘konsensu’ nasionál ida atu nonok ka liuhosi konspirasaun ida atu lako’alia sobre akontesimentu pasadu ne’ebé moruk.[1]

Entretantu Timor-Leste pós-konflitu konstrui estadu no hahú kedas prosesu ba rekonsiliasaun. Nune’e iha períodu tranzitóriu husi United Nations Transitional Administration in East Timor (UNTAET) nian harii Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR) iha loron 13 fulan-jullu tinan 2001 atu buka-hatene akontesimentu sira husi loron 25 fulan-abríl tinan 1974 – 25 fulan-outubru tinan 1999. Ninia mandatu prinsipál maka buka lia-loos kona-ba violasaun direitus umanus, enkoraja timoroan rekonsilia malu no reabilita vítima sira-nia dignidade. CAVR ninia Relatóriu Chega! volume 5 nu’udar únika dokumentasaun sobre istória vítima nian iha rejiaun Ázia-Pasífika, entrega ba Secretariado Técnico Pós-CAVR (STP-CAVR) iha fulan-dezembru 2004 hodi sosializa atu lisaun violenta iha pasadu labele repete tan iha Timor-Leste no raiseluk. Hafoin loron 9 fulan-marsu tinan 2005, governu RDTL no Repúblika Indonézia nian harii Comissão Verdade e Amizade (CVA) atu nasaun rua tau matan ba violasaun direitus umanus iha Timor-Leste tinan 1999.[2]

CAVR no CVA laiha knaar judisiál, nune’e halo rekomendasaun de’it iha sira-nia relatóriu (tuirmai sei temi de’it Rekomendasaun Relatóriu Chega! no CVA nian)  hodi estadu husi país rua foti lisaun sira husi pasadu ne’ebé moruk. Aleinde sujere rekomendasaun balun ba país sira ne’ebé envolve direta durante períodu konflitu tinan 1974-1999 no komunidade internasionál inklui Nasoens Unidas, Relatóriu Chega! no CVA nian mós refere rekomendasaun espesífika ba instituisaun sira ne’ebé hamriik nu’udar parte integradu husi estadu-nasaun RDTL atu implementa.

Avaliasaun rápida ne’e identifika komponente tolu iha instituisaun estatál, organizasaun naun-governamentál, eskola no universidade sira kona-ba implementasaun Relatóriu Chega! no CVA ninia rekomendasaun durante ne’e. Primeiru, nivel koñesimentu liuliu ba profesór/a eskola no organizasaun naun-govermentál sira. Segundu, polítika, programa no ninia implementasaun iha instituisaun governu nian. Terseiru, fatór prinsipál sira ne’ebé determinante ba Rekomendasaun Relatóriu Chega! no CVA nian bele implementa ka lae no ninia impaktu.

Partikularmente peskiza ne’e kobre Ministério da Educação (ME), Ensinu Superiór sira hanesan Universidade Nacional Timor-Leste (UNTL), Universidade da Paz, Universidade Oriental Timor Lorosa’e, Instituto Católica Para a Formação de Professores (ICFP) – Baucau, Ensinu Báziku no Sekundáriu balun iha munisípiu haat: Dili, Baucau, Liquiçá no Aileu. Instituisaun prinsipál seluk maka Secretário Estado, Juventude e Desporto (SEJD), Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL), Falintil-Força Defesa de Timor-Leste (F-FDTL), Instituto Nacional de Administração Pública (INAP), Provedoria dos Direitos Humanus e Justiça (PDHJ) no organizasaun naun-governamentál relevante hanesan Asosiasaun Chega! ba Ita (ACbit).

Biar kobre instituisaun barak ho karatér diferente no kada instituisaun hetan rekomendasaun husi relatóriu Chega! no CVA ninia variedade, peskiza ida-ne’e limita ho foku ba asuntu edukasionál no formasaun profisionál. Tanba ne’e, iha nivel operasionál, define implementasaun ba Rekomendasaun Relatóriu Chega! no CVA nian hanesan: “politíka institusionál kona-ba asuntu edukasionál no formasaun profisionál, integra no inklui Relatóriu Chega! no CVA nian iha matéria treinamentu no kurríkulu sira.”

Definisaun operasionál refere, aleinde implika indikadór tékniku relevante nu’udar baze avaliativa, implika mós konseitu teóriku relevante hodi interpreta profundamente ninia signifikadu. Ne’eduni peskiza ne’e utiliza perspetiva timorizasaun nian katak integra rekomendasaun Relatóriu Chega! no CVA iha polítika kurrikulár no materiál ba formasaun profisionál, signifika timorizasaun ba kurríkulu edukasionál no formasaun profisionál nomós vice-versa ba ninia antípoda. Nune’e perspetiva ba timorizasaun hanesan kuadru (framework) ne’ebé hatuur komponente tolu iha peskiza ida-ne’e hanesan mensiona iha leten hodi ezamina, analiza no interpreta.

II. Revizaun literária

Leitura espesífika relasiona ho analiza ba implementasaun husi rekomendasaun Relatóriu Chega! no CVA nian bele dehan sei menus, maski nune’e deskobre problema xave balu ne’ebé deskreve imajen jerál husi karatér prátika implementasaun ba Relatóriu Chega! no CVA nian durante ne’e. Mateus Gonçalves ninia peskiza, Linha ne’ebé Lakon: Estudu Impaktu Sosial ba Rekursu CAVR (2011), sai primeira avaliasaun ba impaktu husi serbisu CAVR nian. Foka ba diseminasaun rekursu CAVR nian no ninia utilizasaun husi parte resipiente sira. Partikularmente Gonçalves foti rekursu prinsipál CAVR nian Chega!, nu’udar estudu-kazu ba asuntu refere. Haree ba utilizasaun Chega! iha área edukasionál ita bele subliña pontu rua mak importante. Primeiru, laiha vontade polítika husi Ministério da Educação hodi impoin instrusaun ida atu utiliza Chega! nu’udar matéria hanorin nian iha kurríkulu nasionál. Segundu, maski nune’e iha eskola balu diretór no profesór ho sira-nia inisiativa rasik utiliza Relatóriu Chega! iha matéria istória no direitus umanus nian.

Iha tinan 2016, avaliasaun espesífika ba Rekomendasaun Chega! ninia implementasaun hala’o husi Lia Kent, Naomi Kinsella no Nuno Rodrigues Tchailoro aprezenta iha relatóriu ho títulu Chega! Ten Years: On A Neglected National Resource the Fate of the CAVR Final Report. Ba asuntu edukasionál deskobre katak iha ona mudansa progresiva, mas aspetu balun sei estátika. Ida maka Ministério da Educação ninia inisiativa ba reforma kurrikulár, inklui ona Chega! nu’udar referénsia prinsipál ida ba Ensinu Báziku. Maibé iha parte seluk, laiha despaixu ofisiál sobre utilizasaun Chega! iha eskola sira, nafatin sai obstákulu ba esforsu tomak (liuliu ba STP-CAVR no organizasaun naun-govermentál) hodi integra Chega! iha matéria hanorin nian. Manorin balu utiliza Chega! no matéria relevante hodi hanorin istória, maibé barak mós la utiliza maski matéria hirak-ne’e eziste (Kent, 2016:15). Fenómenu hirak-ne’e deskreve imajen jerál husi karatér prátika ba rekomendasaun Chega! ninia implementasaun durante ne’e. Primeiru, prátika ba Rekomendasaun Chega! ninia implementasaun karateriza sei “depende ba vontade polítika”. Segundu, prátika ba implementasaun sei eklétika.

Ida-ne’e manifesta mós iha relatóriu auditóriu Prime Ministerial Working Group (2015) ba estatutu kada Rekomendasaun Relatóriu Chega! nian. Uza kategoria tolu hodi kategoriza estatutu kada rekomendasaun nian: enacted, partially no not enacted, auditóriu ne’e deskobre katak kuaze estatutu kada rekomendasaun maioria sei partially, signifika implementa balu de’it. Karatér partiallity ne’e korresponde simetrikál ho imajen jerál husi karatér prátika implementasaun Rekomendasaun Chega! nian hanesan mensiona iha leten.

Maski peskiza hirak-ne’e deskobre problema prinsipál ne’ebé bele konklui karakterístika husi imajen jerál ba implementa Relatóriu Chega! ninia rekomendasaun sira, hanesan mós indikadór forte ba dezempeña implementasaun durante ne’e, maibé haree husi foku partikulár (asuntu edukasionál no formasaun profisionál) entaun problema hirak-ne’e sei iha nivel tékniku no legál-institusionál. Seidauk esplika oinsá ninia impaktu ba matéria edukasionál no formasaun profisionál ninia konteúdu. Ne’eduni espasu problemátiku ka problematizasaun foun ne’ebé peskiza ne’e haluan mak oinsá komplesidade tékniku no legál-instituisionál afeta relasaun-podér ba produsaun-koñesimentu matéria edukasionál no formasaun profisionál iha instituisaun-xave sira. 

III. Metodolojia no Perspetiva

3.1 Metodolojia

Metodolojia ba peskiza ida-ne’e uza abordajen kualitativa. Nune’e halibur dadus liuhusi entrevista ba figura xave sira no analiza dokumentu relevante liuliu matéria edukasionál no formasaun profisionál nian. Dadus ne’ebé halibur bazeia ba kada indikadór husi komponente tolu. Primeiru, nivel koñesimentu liuliu ba profesór/a eskolár no organizasaun naun-governamentál sira. Segundu, polítika, programa no prátika implementasaun iha instituisaun estatál. Terseiru, fatór prinsipál sira-ne’ebé determinante ba Relatóriu Chega! no CVA ninia rekomendasaun bele implementa ka lae no ninia impaktu.

Indikadór ba nivel koñesimentu sei haree husi komponente sira hanesan kompriensaun jerál, kompriensaun ba rekomendasaun espesífíka no kompriensaun kona-ba polítika implementasaun Chega! no CVA nian. Indikadór ba polítika, programa no implementasaun konkreta ba Rekomendasaun Chega! no CVA nian sei haree husi despaxu ofisiál iha instituisaun relevante, programa konkreta relevante, integra Rekomendasaun Chega! no CVA nian iha matéria ba formasaun sidadania jerál no profisionál, kompatibilidade husi matéria ninia konteúdu (kualidade no kuantidade) ba formasaun sidadania no profisionál ho Chega! nomós CVA ninia rekomendasaun sira.

Indikadór determinante ba rekomendasaun sira bele implementa ka lae sei haree husi komponente tolu. Primeiru, komponente tékniku inklui rekursu umanu no sosializasaun. Segundu, komponente legál-institusionál inklui vontade polítika institusionál, formalizasaun ka institusionalizasaun, koordenasaun no kooperasaun institusionál. Terseiru, komponente produsaun-koñesimentu inklui mekanizmu hodi formula matéria sidadania no formasaun profisionál no tendénsia euroséntrika vs timorizasaun iha konteúdu materiál formasaun nian. Iha métodu analizadu, primeiru, identifika no klasifika problema tuir indikadór-xave sira no, segundu, analiza ninia rezultadu ikus (output) ne’ebé manifesta iha konteúdu ba materiál edukasionál sidadania nian no formasaun profisionál husi perspetiva timorizasaun nian.

3.2 Perspetiva

Peskiza ida-ne’e utiliza perspetiva timorizasaun nian tuir elaborasaun Daniel de Lucca (2016) ninia teze, A Timorização do Passado: Nação, Imaginação e Produção da História em Timor-Leste. Konseitu ne’e hahú mensiona nu’udar parte ba dekolonizasaun depois Revolução dos Cravos tinan 1974 no sai polítika ofisiál ba governu portugés. Kontestu ne’ebá elabora husi GCRET (Grupo Coordenador Para a Reformulação do Ensino de Timor) ho objetivu halibur manorin no jestór eskolár sira hodi revee programa no manuál sira, haree filafali (repensar) sistema edukasionál hodi sujere buat foun kondizente ba nesesidade no realidade timoroan nian. Maibé polítika ne’e labele implementa tanba invazaun indonézia ninia interferénsia iha tinan 1975, introdús kurríkulu indonéziu to’o tinan 1999. Depois Timor-Leste restaura independénsia tinan 2002, ideia ba timorizasaun elabora ho mudansa signifikativa. Refere ba “dekolonizasaun”, partikularmente ninia signifika maka “deportugalizasaun”, “deindonezianizasaun” no refere mós ba relasaun entre Timor-Leste ho ajénsia internasionál oioin. Nune’e timorizasaun signifika “nasionalizasaun” asuntu kona-ba Timor-Leste (Daniel, 2016:91-95).


Signifikadu ba timorizasaun iha peskiza ne’e implika “dekolonizasaun” ka “nasionalizasaun” asuntu sobre Timor-Leste, inklui istória no edukasaun. Nune’e interpreta integrasaun Chega! iha kurríkulu edukasionál no formasaun profisionál signifika hatuur perspetiva timorizasaun nian. Integrasaun katak kurríkulu nasionál tenke dezenvolve bazeia mós ba Timor-Leste ninia esperiénsia rasik. Iha parte seluk Relatóriu Chega! rasik nu’udar produsaun istoriográfika tuir Webster (2008) hakerek ho perspetiva “timor-séntriku”. Perspetiva kona-ba timorizasaun rasik realmente interna iha Chega! ninia rekomendasaun númeru 3.7:
[3] 

3.7 Direito educacã̧o e autodeterminação cultural

3.7.3. Os sistemas educativos do Governo e da Igreja colaborem entre si para elaborarem um currículo de direitos humanos e metodologias de ensino a serem ministrados em todos os níveis do sistema educativo e que aproveitem o presente Relatório e os matériais a ele associados para garantir que o curso se fundamenta na experiência vivida em Timor-Leste.

Ne’eduni baze avaliativa ida-ne’e hakonu kritéria siéntifika katak krítika ka avaliasaun hasoru objetu ida tenke imanente, signifika interna iha estrutura konseituál no prátika operasionál husi objetu ne’e rasik.

IV. Deskrisaun ba Rezultadu Peskiza nian

4.1 Koñesimentu no implementasaun ba Relatóriu Chega! ninia rekomendasaun sira iha ensinu báziku, ensinu sekundáriu no ensinu superiór.

Durante entrevista manorin na’in sanulu-resin-sia reprezenta munisípiu haat (Baucau, Dili, Liquiçá no Aileu) kuaze iha difikuldade hodi esplika klaramente saida maka Relatóriu Chega!, ninia rekomendasaun jerál no espesífika sira relasiona ho edukasaun ka polítika implementasaun Chega! nian iha área edukasionál. Maski nune’e sira iha koñesimentu nato’on kona-ba konteúdu jerál relatóriu Chega! nian, katak Chega! dokumenta Timor-Leste ninia istória iha era koloniál, prinsipalmente konflitu husi tinan 1974–1999. Nune’e ida-idak ho maneira rasik halo selesaun nesesária hodi uza konteúdu balu husi Relatóriu Chega! nian no matéria relevante ne’ebé CAVR prodús nu’udar referénsia hanorin ba matéria sidadania no matéria istória nian. Diamantino de Assis ne’ebé manorin dixiplina Istória Timor-Leste iha Instituto Católica para A Formação Professores (ICFP), Baucau lee Relatóriu Chega! [Inklui versaun populár] hodi planifika planu ba hanorin:[4]

Ita foti saida maka relasiona ho ita-nia tópiku, saida maka ita atu oferese ba estudante sira. La’ós dehan atu hanorin tomak hotu, maibé tenke foka enjerál iha sira-nia oin atu sira iha interese karik sira mai loke livru ne’e [Relatóriu Chega!] no hakle’an.

Ricardo Carlos Soares husi Escola Secundária Pública Geral 02, Vila-Nova (Baucau) hili introdús Chega! liuhusi debate temátika iha matéria edukasaun sidadania nian:[5]

Iha kuarta unidade, temátika kona-ba debate argumentasaun, palestra no diskursu. Kuandu labarik sira hakarak halo debate argumentasaun, palestra no diskursu sobre istória, entaun ita foti palavra ruma husi Chega! hodi sira diskute no dezenvolve ba diskursu.

Entretantu Silvania Maria Martins ne’ebé hanorin dixiplina Sidadania iha Ensino Básico das Flores, Aileu, haree ba konteúdu husi matéria ladún refleta Timor-Leste ninia situasaun reál. Nune’e refere Relatóriu Chega! hodi kompleta esplikasaun sira bainhira fó ezemplu konkretu:[6]

Sira maka dezenvolve [refere ba matéria Sidadania ne’ebé prodús husi kooperasaun portugeza] ita uza de’it maibé sira la hatene situasaun reál ne’ebé mak ema timoroan sente. Ami mós uza hanorin maibé ami liga filafali ba situasaun ne’ebé akontese iha kotuk. Entaun kuandu iha relasaun ami foti hanesan ezemplu.

Kondisaun ne’ebé motiva Silvania Maria Martins ne’e sai hanesan fenómenu jerál iha eskola sira. Manorin sira iha Escola Secundária Pública 5 de Maio (Díli), kuaze iha opiniaun hanesan katak temátiku ba istória Timor-Leste nian uitoan de’it iha Manual do Aluno. Nuno Goudinho Martins hanorin istória ba ano escolar 10º no 11º konsidera istória Timor-Leste iha matéria istória ano refere, hetan porsaun uitoan de’it no nia konsidera istória Timor-Leste seidauk elabora no esplísita ho di’ak:[7]

Istória Timor-Leste kuaze laiha. Ha’u bele dehan laiha… kapítulu ikusliu matéria klase 1º nian iha, maibé ko’alia loos de’it kona-ba primeira vez Portugés tama iha Oecússi no sé mak tama nu’udar ema sarani. Ne’e de’it. Aleinde ida-ne’e istória Timor-Leste nian laiha ona. Ha’u mós hanorin klase 2º, mais kuaze laiha konteúdu ida sobre Timor-Leste, kuaze malae nian de’it. Agora Timor-Leste ninia istória orijén sira laiha fali.

Opiniaun hanesan hato’o mós husi profesór Pedro Pinto, konsidera dixiplina istória ba Ano Escolar 12º nian, domina ho istória universál:[8]

Ba Terceiro Ano mós hanesan… istória universál maka barak kompara ho istória nasionál. Istória nasionál ne’e hanesan sikat leet de’it, balubalun de’it. Depois iha nia konteúdu mós esplika ladún detalle.

Kondisiona ho faktu refere, manorin sira prefere ba Chega! nu’udar referénsia alternativa hodi hanorin iha matéria istória nian, liuliu bainhira materiál ba kurríkulu 2014 seidauk formaliza. Sira uza Chega Populár ba prosesu aprendizajen:[9]

Ami kuaze foti referénsia barak liuhusi Chega! Kuandu halo esplikasaun ba estudante ami uza livru Chega!… Ami uza Chega Populár. Ba ami, livru ne’e di’ak. No reprezenta istória Timor-Leste nian…

Prátika hanesan kuaze akontese iha eskola hirak ne’ebé kobre husi peskiza ida- ne’e.[10] Nune’e bele dehan katak sein iha konxiénsia polítika ba Chega!, ninia implementasaun iha área edukasionál, manorin sira implementa ona Chega! ninia rekomendasaun liuliu númeru 3.74 no 3.7.5 ne’ebé bele rezume katak ba área edukasionál, manorin no dosente sira utiliza Chega! no matéria sira seluk ne’ebé Komisaun prodús hodi hanorin atu asegura matéria sira korresponde ho Timor-Leste ninia esperiénsia rasik.[11] Maski prátika ne’e sei eklétika tanba depende ba manorin idak-idak ninia selesaun lahó padronizasaun sistemátika. Ida-ne’e akontese mós ba ensinu superiór. Ermelindo Neves, dosente UNTL hatudu fenómenu eklétiku ne’e.[12]

Ha’u la hatene dosente sira seluk, mais ba ha’u referénsia sira-ne’e maka relevante no importante. Liuliu maka ita temi dehan Chega! ne’e, no dokumentu sira ne’ebé CAVR prodús ne’e ha’u utiliza nafatin.

Fernando Gusmão, dosente Universidade da Paz, mós hato’o katak implementasaun ba Rekomendasaun Chega! sei eklétika, uza de’it dixiplina balun ne’ebé relevante seidauk hakonu ideál sira iha Rekomendasaun Chega! nian Nº. 3.7.5 katak uza matéria Chega! hodi hariku estudu kona-ba Timor-Leste, hanorin iha dixiplina sira hanesan istória, siénsia polítika, rezolusaun konflitu, relasaun internasionál no direitu.[13]

Dixiplina ne’e lubuk ida. Dosente balu ne’ebé maka kaer dixiplina rezolusaun konflitu introdús Chega! hanesan parte istória Timór nian oinsá maka halo rezolusaun konflitu ne’ebéla’o iha ita-nia rai. Chega! ne’e ita-niaistória, sóke ida-ne’e hanesan parte dixiplina ida de’it.

Aleinde ne’e, Universidade Oriental Timor Lorosa’e husi Departamento de História, Faculdade Ciência da Educação, hola inisiativa rasik hodi vizita ba Múzeu CAVR iha Balide ne’ebé kada estudante sei hakerek nu’udar relatóriu peskiza nian.[14]

Problema hirak ne’ebé peskiza ida-ne’e deskobre no afeta ba nivel koñesimentu manorin sira maka primeiru, laiha sosializasaun no formasaun sistemátika ba manorin sira kona-ba Chega!; segundu, laiha monitoramentu ba distribuisaun matéria Chega! nian no matéria sira seluk ne’ebé Komisaun prodús no distribui ona ba Ensinu Sekundáriu no Ensinu Superiór sira.

4.2 Koñesimentu no implementasaun ba Relatóriu Chega! ninia rekomendasaun sira iha ONG

Organizasaun naun-govermentál (ONG), partikularmente ONG Asosiasaun Chega! ba Ita (ACbit), bele kategoriza iha koñesimentu no kompriensaun di’ak sobre konteúdu no rekomendasaun sira husi Relatóriu Chega! no polítika ba ninia implementasaun. ACbit hola parte ativa iha kampaña publika, diseminasaun, sosializasaun no formasaun sobre Relatóriu Chega! liuhusi atividade oioin hanesan tuirmai:[15]

  • Hala’o diskusaun, sensibilizasaun nomós formasaun kona-ba Relatóriu Chega! no ninia rekomendasaun iha eskola sira kobre munisípiu tomak.
  • Halo atividade Chega! Visit ne’ebé lori alunu sira ba vizita fatin istóriku no múzeu sira ne’ebé rai hela dokumentu istóriku.
  • Halo atividade Chega! Mobile ne’ebé prodús matéria ba kampaña publika no disemina iha munisípiu hotuhotu.
  • Sosializa Chega! liuhosi programa rádiu nian: Ita-Nia Istória.
  • Prodús Chega Populár! inklui matadalan hanorin Chega Populár! no distribui iha eskola sira hodi manorin sira uza hanesan referénsia hanorin nian.

Aleinde ne’e ACbit mós halo atividade reparasaun ba vitima konflitu liuhosi atividade relevante hodi hasai vitima husi trauma pasadu nian. Maski nune’e ACbit sei enfrenta dezafiu balu ne’ebé afeta ba efetividade serbisu nian. Primeiru, menus rekursu umanu relasiona ho jerente ba atividade sira no formadór kualifikadu ba atividade diskusaun, sosializasaun no formasaun. Segundu, liña koordenasaun ho governu; liuliu sobre nesesidade hodi hasai despaxu ida husi Ministério da Educação atu ofisialmente uza Chega Populár hanesan matéria hanorin iha eskola sira ka utiliza nu’udar referénsia ida.[16]

Portantu ACbit serbisu hamutuk ho Asia Justice and Rights (AJAR) ne’ebé serbisu hodi hakotu impunidade iha rejiaun Ázia-Pasífika, publika módulu ida ba nivel universitáriu ho títulu Konflik dan Keadilan Transisi: Studi Kasus Indonesia dan Timor- Leste (2016). Nia konteúdu utiliza Relatóriu Chega no Relatóriu Komisi Kebenaran dan Persahabatan (KKP), Per Memoriam Ad Spem nu’udar referénsia prinsipál ida, aleinde introdús esperiénsia kona-ba violasaun direitus umanus iha mundu globál husi país balun iha Amérika Latina, Europa, Áfrika no Ázia.[17]

Módulu oferese prosesu ida-ne’ebé enkoraja dosente sira iha universidade atu hakat filafali memória no istória maka ligadu ho konflitu no pás iha Indonézia no Timor-Leste no mós nu’udar materiál refletivu no edukativu atu utiliza ba atividade ho série treinamentu maizumenus loron lima ka neen nian ho aula dala rua-nulu-resin-neen. Nune’e mós ho métodu partisipativu enkoraja estudante sira bele halo análiza ho krítiku, liuliu bele halo reflesaun kona-ba esperiénsia violasaun direitus umanus husi pasadu labele akontese tan iha futuru.[18] 

4.3 Polítika, Programa, Prátika Konkreta iha Instituisaun Governamentál no Ninia Dezafiu sira.

4.3.1 Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL)

Relatóriu Chega! propoin rekomendasaun espesífika balu refere ba instituisaun polísia nian hodi asegura servisu polisiál nian akomoda direitus umanus no sensibilidade ba jeneru. Chega! rekomenda iha treinamentu sobre teoria no prátika kona-ba direitus umanus (Rekomendasaun Nº. 6.2.5); treinamentu sobre krime bazeia ba jeneru no direitu vítima ba kazu refere (Rekomendasaun Nº. 6.2.6); treinamentu espesialista ba rekolla prova lahó maneira koersiva (Rekomendasaun Nº. 6.2.7); Chega rekomenda mudansa paradigmátiku ba abordajen ho “forsa” ba abordajen ho serbisu komunitáriu no funsaun polisiál (Rekomendasaun Nº. 6.2.4).

Husi rekomendasaun hirak-ne’e parte balu hakonu tiha ona. Hanesan PNTL koopera ho Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) elabora maneira atuasaun ne’ebé respeita direitus umanus. Iha-ne’e PDHJ prodús kurríkulu ba formasaun direitus umanus ne’ebé utiliza iha formasaun profisionál ba membru polisiál. Aleinde ne’e PNTL liuhusi kooperasaun portugeza prodús matéria ba formasaun “Polísia no Sidadania” nian ho objetivu atu PNTL bele rekoñese didi’ak karakterístika sidadaun nian hodi bele hala’o sira-nia funsaun ho di’ak. Maski nune’e peskiza ne’e deskobre katak korrespondénsia entre PNTL ninia polítika no parte balu husi Chega! ninia rekomendasaun, hatudu husi inísiu la’ós hodi implementa duni Relatóriu Chega!, maibé hanesan ezijénsia profisionál PNTL nian rasik. Hanesan esplika husi Superintendente Emilio dos Santos – Segundu Komandante ba Sentru Formasaun nian:[19]

Ha’u seidauk lee hotu rekomendasaun Chega! nian, maibé ohin ha’u haree liu de’it [refere ba lista pergunta sira ne’ebé peskizadór halo bazeia ba Rekomendasaun Chega! nian], maibé ha’u bele dehan katak oitenta porsentu husi rekomendasaun ne’e polísia implementa tiha ona.

Maski iha korrespondénsia balu, fenómenu ne’e indika katak laiha polítika nasionál ne’ebé koordena ho di’ak ba implementasaun rekomendasaun sira husi Relatóriu Chega!. Aleinde peskiza ne’e mós deskobre asuntu problemátiku balu relasiona ho Rekomendasaun Chega! nian. Primeiru, sei menus formasaun espesífika sobre jeneru. Segundu, sei menus formasaun espesífika ba tratamentu interrogasaun bazeia ba prinsípiu sira iha Rekomendasaun Chega! nian, nune’e prefere de’it ba prosedimentu iha kódigu penál.

4.3.2 Provedoria dos Diretos Humanos e Justiça (PHDJ)

PDHJ maka prodús matéria ba membru PNTL no F-FDTL sira-nia formasaun. Husi entrevista ho figura-xave balun esplika katak prosesu ba produsaun materiál formasaun nian envolve mós membru PNTL, F-FDTL no Fundasaun Mahein. Maibé materiál ba formasaun ne’e PDHJ kuaze dezenvolve de’it bazeia ba kódigu penál sira, rezolusaun no konvensaun internasionál sira. PDHJ kuaze la utiliza Relatóriu Chega! nian no ninia rekomendasaun sira tanba laiha polítika ida-ne’ebé regula katak tenke utiliza ba matéria formasaun nian.

4.3.3 Instituto Nacional da Administração Pública (INAP)

Refere ba Rekomendasaun Chega!, liuliu rekomendasaun Nº. 3.6.2, Instituto Nacional da Administração Pública (INAP) maka hala’o funsaun no fó treinamentu ba lideransa ho sistemátiku no halo monitoramentu hodi membru governu sira hala’o ninia knaar ho maneira étika, profisionál no neutru hodi asegura funsionáriu  governu nian halo atendimentu di’ak ba sidadaun tomak.

Durante ne’e INAP hala’o ona treinamentu lideransa tuir kada nivel. Tuir Diretór ba Formação e Qualificação Profissional – Instituto Nacional da Administração Pública (INAP), José Chang iha nivel haat. Primeiru, treinamentu lideransa ezekutivu ba nivel diretórjerál no ekivalente. Segundu, treinamentu lideransa superiór ba nivel diretór nasionál. Terseiru, treinamentu lideransa médiu nian ba nivel xefe departamentu sira. Kuartu, treinamentu lideransa bázika ba nivel xefe seksaun sira nian.

Maski treinamentu ba lideransa durante ne’e la’o sistemátiku, maibé tanba dezafiu husi rekursu umanu, José Chang afirma katak “durante nee ami laiha no seidauk iha monitoramentu.”[20] Nune’e laiha monitoramentu ba rezultadu treinamentu no bele asegura koñesimentu ne’ebé hetan iha treinamentu aplika duni hodi asegura kualidade atendimentu di’ak ba sidadaun tomak tuir rekomendasaun sira iha Relatóriu Chega!.

Menus rekursu umanu ne’e mós afeta ba produsaun materiál treinamentu nian prodús liuhusi kooperasaun ho Lembaga Administrasi Negara (LAN) husi Indonézia. Nune’e konteúdu husi materiál iha tendénsia indonézia-séntrika no la korresponde ho Timor-Leste ninia esperiénsia. Preokupasaun ba mekanizmu atu prodús matéria ne’e iha efeitu duni. José Chang afirma:[21]

Iha ami-nia preparasaun kursu lideransa nian, ami hetan duni lamentasaun iha parte balu. Liuliu husi komisaun funsaun públika sira dehan kuandu ita halo module sira hanesan ne’e mak ita serbisu hamutuk ho ema Indonézia, entaun primeiru lingua ne’e [utiliza] lingua indonezia, segundu, perspetiva mós [Indonézia] sira-nian.

4.3.4 Secretário Estado juventude e Desporto (SEJD)

SEJD implementa ona Relatóriu Chega! ninia rekomendasaun balun, liuliu iha estabelesimentu ba programa Parlamentu Foin-sa’e nian hanesan implementasaun ba Rekomendasaun Nº. 4.2.3 katak ezemplu papél pozitivu husi juventude no labarik, feto no mane presiza halo ho intensivu no hetan suporta. Programa ne’e mós promove koñesimentu no kapasidade juventude nian liuhusi formasaun oioin, inklui treinamentu lideransa, edukasaun sidadania no istória. Aleinde ne’e, SEJD mós promove skill livelihood juventude nian liuhusi programa Life Skill Basic Education.

Peskiza ne’e dekobre problema balu iha parte integrasaun Chega! iha matéria kurríkulu treinamentu nian. Kuaze matéria formasaun sira la uza Chega! nu’udar referénsia, inklui istória no edukasaun-sidadania. Fernando Antonio da Costa nu’udar asesór polítiku no dezenvolvimentu ba juventude afirma katak “matéria formasaun seidauk uza Chega! tanba laiha koñesimentu.” Fernando ninia observasaun tanba CAVR rasik ladún esforsu maka’as hodi sosializa iha kada instituisaun atu hotuhotu utiliza Chega! ba matéria formasaun nian.[22] Peskiza ida-ne’e mós deskobre katak mekanizmu ba produsaun matéria formasaun nian iha SEJD la utiliza Chega! tanba prodús liuhusi kooperasaun ho ajénsia internasionál sira hanesan GIZ (The Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit) husi Alemaña no Unicef (The United Nations Children’s Fund is a United Nations).

V. Analiza ba Rezultadu Peskiza

Hafoin aprezenta deskrisaun rezultadu peskiza kada instituisaun-xave ne’ebé deskreve tuir indikadór-xave sira, tuirmai sei halo analiza hodi konklui dezempeñu ba implementa Relatóriu Chega! no CVA ninia rekomendasaun sira durante ne’e no identifika fatór determinante sira no ninia impaktu ba kurríkulu didátiku haree husi perspetiva timorizasaun nian.

5.1 Dezempeñu implementasaun nian: Nivel koñesimentu sei elementáriu, nivel prátika sei eklétika no koinsidente – exetu ONG.

Liutiha tinan sanulu hafoin diseminasaun relatóriu Chega! nian, nivel koñesimentu sobre Relatóriu Chega! sei iha nivel elementáriu. Katak hatene de’it Chega! no ninia konteúdu jerál, maibé lahatene kle’an ninia rekomendasaun sira no polítika ba implementasaun ninia rekomendasaun sira nu’udar parte ba nasaun no estadu Timor-Leste ninia rekonstrusaun. Nivel koñesimentu elementáriu ne’e la’ós de’it iha nivel manorin sira, maibé mós iha nivel figura-xave sira husi instituisaun-xave hirak ne’ebé prefere atu diretamente implementa Chega! ninia rekomendasaun sira hanesan PNTL/F-FDTL no PDHJ no instituisaun ne’ebé polítikamente hetan responsabilidade hodi implementa tanba relasiona ho ninia funsaun hanesan INAP no SEJD.

Iha parte seluk dezempeña nivel implementasaun nian sei ho nivel eklétika liuliu karakteriza prátika manorin nian iha ensinu sekundáriu no superiór nian. Rezultadu ne’e korresponde ho faktu sira iha peskiza avaliativa ba impaktu sosiál husi rekursu CAVR, hakerek husi Mateus Gonçalves (2011) no Lia Kent (2016) ninia estudu avaliativu kuaze deskobre katak manorin sira ho ninia inisiativa rasik, sein orientasaun ofisiál husi Ministério da Educação halo selesaun nesesária hodi utiliza Chega! no matéria relevante ne’ebé CAVR prodús nu’udar referénsia ba matéria istória no edukasaun sidadania nian. Fenómenu ne’e hatudu katak implementasaun ba Relatóriu Chega! ninia rekomendasaun iha tinan sanulu-resin ninia laran laiha mudansa signifikante no nafatin eklétika.

Maibé fenómenu partikulár diferente no importante ne’ebé peskiza ne’e deskobre maka manorin sira-nia prátika eklétika. La signifika katak sira iha boa fé ka vontade di’ak hodi introdús Chega!, maibé tanba iha mós sentidu rezistente hasoru dominasaun ba produsaun-koñesimentu ne’ebé domina ho perspetiva estranjeira nian. Partikularmente, eklétizmu ne’e hanesan aktu simbóliku manorin sira-nian hasoru Manual do Aluno ne’ebé prodús liuhusi kooperasaun entre Ministério da Educação ho Portugál ne’ebé tuir manorin sira-nia haree la fó porsaun nato’on ba Timor-Leste ninia istória rasik aleinde ho perspetiva portugeza.

Entretantu dezempeñu ba nivel implementasaun nian husi instituisaun-xave sira inklui PNTL, PDHJ, SEJD no INAP sei bele kategoriza nu’udar prátika koinsidente. Signifika instituisaun hirak-ne’e implementa ona rekomendasaun balu husi Relatóriu Chega! nian, maibé la’ós polítika ne’ebé planeada no dezeñada atu implementa Chega! ninia rekomendasaun sira husi inisiu. Ida-ne’e hatudu husi koñesimentu ne’ebé sei elementáriu sobre Relatóriu Chega!, no liuliu polítika produsaun nian ba matéria formasaun profisionál nian la utiliza Relatóriu Chega! hanesan referénsia ka la dezenvolve bazeia ba Chega!.

Nune’e hanesan konkluzaun ba parte ida-ne’e, hasees aktu simbóliku importante husi manorin sira ne’ebé presiza apresia, bele dehan katak prátika ba implementasaun sei iha nivel mínimu, seidauk hakonu no dook husi ideál sira ne’ebé espeta tuir rekomendasaun sira iha Relatóriu Chega!  nian ba rekonstrusaun nasaun no estadu Timor-Leste nian. Maski nune’e, exesaun ba konkluzaun ne’e, katak la favorese ba ONG ninia prátika implementasaun nian. Iha kontestu ne’e refere partikulár ba ACbit ka AJAR bele dehan konsege halo diseminasaun ba Relatóriu Chega! nian inklui halo produsaun Chega Populár! ne’ebé manorin sira utiliza. Maibé ONG ninia efetividade depende ba liña-koordenasaun ho governu ne’ebé durante ne’e sai dezafiu, hanesan laiha despaixu ofisiál governu nian hodi utiliza Chega! Populár iha eskola, nune’e utilizasaun sei depende ba manorin idak-idak ninia vontade rasik.

5.2 Fatór determinante ba dezempeñu implementasaun nian

5.2.1 Polítika no alvu ba sosializasaun ne’ebé la apropriadu

Fatór ne’ebé determinante ba dezempeñu implementasaun nian di’ak maka sosializasaun. Liuliu iha relasaun signifikante ho nivel koñesimentu ne’ebé ikusmai kontribui ba prosesu implementasaun nian. Nune’e haree ba nivel-koñesimentu ne’ebé sei elementáriu, iha kauza ba posibilidade ida-ne’e maka frakeza kona-ba métodu no instituisaun ninia sistema diseminasaun nian ne’ebé responsabiliza husi STP-CAVR!. Avaliasaun krítika husi Mateus Gonçalves ninia estudu ba impaktu sosiál CAVR nian hatudu katak maski “STP-CAVR insiste iha okaziaun barak katak dokumentu hirak ne’ebé distribui hetan entuziasmu husi resipiente sira hanesan igreja, setór edukasionál no ONG, maibé deklarasaun hirak-ne’e haree hanesan dook husi realidade” (Gonçalves, 2011: 21). Tuir ninia investigasaun, resipiente sira la lee no la utiliza Chega! tuir espetasaun. 

Observasaun interesante mós mai husi Lia Kent (2016) ne’ebé observa diretamente métodu hodi sosializa Chega! durante workshop iha Munisípiu Liquiçá. Katak prosesu sosializasaun jerál tebetebes iha ninia natureza. Workshop promove mensajen kona-ba presiza aprende lisaun moruk sira husi pasadu atu labele repete filafali, maibé pesoál sira menus koñesimentu detalladu sobre Relatóriu Chega! rasik. Nune’e laiha abilidade hodi dada Relatóriu Chega! ba situasaun atuál sira no problema espesífiku iha kada komunidade lokál (Kent, 2016: 14).

Aventino de Jesus Ximenes no Chiquito da Costa Guterres husi STP-CAVR, afirma katak alvu ba diseminasaun maka komunidade enjerál no la halo ba instituisaun governamentál. Nune’e, ita bele esplísita pontu rua.[23] Primeiru, frame husi sosializasaun ida-ne’e maka presiza aprende lisaun moruk sira husi pasadu hodi labele repete filafali. Segundu, foku husi polítika ba diseminasaun STP-CAVR ninia alvu maka komunidade enjerál.

Alvu no frame ne’e maski lasala mas lori impaktu kontraprodusente ba implementa Chega! ninia rekomendasaun sira. Frame refere la foka detalladu ba kada rekomendasaun. Tanba ida-ne’e sosializasaun la foka ba kada instituisaun relevante ne’ebé iha responsabilidade hodi implementa kada rekomendasaun relevante. Konsekuénsia husi sosializasaun durante ne’e la hamosu ajente prinsipál hodi implementa rekomendasaun sira husi Relatóriu Chega!. Ida-ne’e manifesta momoos iha faktu katak kuaze figura-xave sira iha instituisaun relevante (PNTL, INAP, SEDJ no PDHJ) laiha koñesimentu kle’an sobre Relatóriu Chega! ninia rekomendasaun sira no ninia polítika implementasaun nian.

5.2.2 Auzénsia polítika hodi formaliza no integra Relatóriu Chega! iha kurríkulu

Haree husi komplesidade legál-institusionál ne’ebé identifika ona iha rezultadu peskiza, inklui laiha despaxu ofisiál, menus rekursu umanu iha instituisaun, problema ba koordenasaun institusionál interministeriál, problema ba koordenasaun entre instituisaun governamentál, eskola, universidade no ONG, ita bele identifika katak sentru husi problema ninia komplesidade maka auzénsia polítika husi ministériu xave prinsipál liuliu Ministério da Educação hodi formaliza integrasaun Chega! ninia rekomendasaun sira iha matéria edukasionál no formasaun profisionál nian.

Auzénsia polítika refere afeta ba, primeiru, laiha koordenasaun sentralista entre instituisaun governamentál ho ensinu superiór no sekundáriu ba kraik. Tanba ida-ne’e, implementasaun ba Relatóriu Chega! ninia rekomendasaun sira iha eskola sira no universidade sei eklétika, tuir vontade manorin no dosente idak-idak nian. Segundu, instituisaun-xave sira laiha obrigasaun hodi integra Chega! iha sira-nia matéria ba formasaun profisionál. Terseiru, laiha instrumentu legál ne’ebé apoia efetividade ba serbisu NGO nian hodi disemina Chega!. Kuartu, afeta ba jestaun rekursu umanu nian hodi prodús matéria edukasionál no formasaun profisionál ne’ebé ninia produsaun kuaze koopera ho nasaun estranjeira nian ne’ebé ikusmai hamosu konteúdu matériál didátiku dominante ho perspetiva euroséntrika.

5.3 Impaktu iha konteúdu materiál didátiku: Estudu Komparativu

Rezultadu husi akumulasaun ba problema hirak iha leten ikusmai hamosu problema iha parte produsaun-koñesimentu nian ba materiál edukasionál no formasaun profisionál ne’ebé kuaze prodús liuhusi kooperasaun estranjeira. Husi perspetiva timorizasaun nian, mekanizmu produsaun koñesimentu ida-ne’e la sees husi tendénsia ho perspetiva euroséntrika. Ne’eduni atu ezamina perspetiva refere, tuirmai sei aprezenta analiza komparativa badak entre materiál didátiku ne’ebé prodús husi kooperasaun portugeza tinan 2012, liuliu dixiplina istória nian ba ensinu sekundáriu kompara ho materiál ensinu báziku nian iha tinan 2014 ne’ebé prodús husi timoroan. Baze ba komparasaun maka oinsá Relatóriu Chega! reflete iha konteúdu materiál refere. Teknikamente haree husi kuantidade (porsaun) no kualidade (esplikasaun no perspetiva).

5.3.1 Dixiplina istória ba Ensinu Sekundáriu

Materiál didátiku ba dixiplina istória nian iha ensinu sekundáriu ne’ebé prodús ho apoiu tékniku husi Universidade de Aveiro (Portugál) ba “Projecto Reestruturação do Currículo do Ensino Secundário Geral em Timor-Leste,” ho espesialista husi Portugál mak envolve iha projetu ne’e no timoroan balun ho supervizaun husi Ministério da Educação ne’ebé to’o desloka ba Europa. Maski afirmasaun balun hatete katak “timoroan ho portugés sira serbisu hamutuk ho pozisaun igualdade”, maibé barak mós duun katak “timoroan sira bá Portugál nu’udar forma ba lejitimasaun de’it husi produtu ne’ebé finansia husi governu Timor-Leste nian.” Nune’e livru sira-ne’e interpreta nu’udar manuál Portugál nian.[24]

Livru sira-ne’e iha volume tolu, ida ba kada tinan, aprezenta unidade tolu ba kada tinan, nune’e hamutuk iha unidade sia. Iha livru ninia volume dahuluk ho unidade dahuluk no daruak kona-ba impériu klásiku no espasu euro-aziátiku no unidade datoluk fila ba Timor- Leste iha limiár sékulu foun. Iha forma ida-ne’e maka kada livru ho volume tolu ne’e hakerek hamutuk, ho matéria sira relativa ba istória jerál no istória Timor-Leste nian, ho ierarkia temátika ida-ne’ebé ho konteúdu istória jerál maka iha relasaun lokál/nasionál. Maizumenus livru tolu ho pájina 500, só iha 140 maka dedika espesífikamente kona-ba Timór. Iha aspetu ida-ne’e iha diskrepánsia entre livru dahuluk no livru ikus: enkuantu ida dahuluk iha uitoan de’it maka foka ba istória Timor-Leste iha sesaun ikus (pájina 20 husi totál 160), iha livru datoluk iha unidade temátika kona-ba kuantidade informasaun istórika barakliu maka sobre Timor-Leste (80 pájina husi totál 170). Konjuntu narrativu hahú husi jerál, ba ida partikulár sobre Timor-Leste ninia istória kontemporánea.[25]

Sobre períodu husi tinan 1975 to’o 1999, mezmu livru ne’e utiliza relatóriu Chega nu’udar referénsia ida, maibé ninia narrasaun kuaze husi portugés ida ninia pontudevista. Nune’e, unidade ikus husi volume tolu kona-ba panorama polítika iha médiu 1970s to’o Proklamasaun Unilaterál husi Fretilin iha tinan 1975, kuaze foka ba papél polítika sira ne’ebé administrasaun portugueza hala’o, duké movimentu populár hodi hasoru kolonializmu husi nasionalista timoroan sira. Aleinde ne’e temátiku ne’ebé foka ba períodu okupasaun indonézia nian, presiza revizaun krítika ida ho perspetiva timorizasaun, inklui oinsá utiliza Relatóriu Chega! nu’udar referénsia ida hodi elabora períodu ne’e.[26]

Iha unidade temátika ikus kuaze pajina tolu mak introdús sobre Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR). Liuliu foka ba prosesu hodi harii CAVR, objetivu hodi luta ba kontra impunidade, apoiu ba vítima no haforsa koezaun sosiál liuhosi ‘Rekonsiliasaun komunitária’.[27] Maski nune’e la introdús rekomendasaun espesífika ruma husi Relatóriu Chega! inklui la temi relatóriu ne’e nu’udar produtu finál husi serbisu CAVR nian. Aleinde ne’e prosesu aprendizajen nian iha klase la tuir kronolojia tuir proposta husi livru, nune’e manorin sira maka selesiona sesaun ne’ebé interesante liu liuliu relativa ba Timor-Leste. Entaun karga oráriu hodi introdús sesaun sobre CAVR no ninia Relatóriu Chega! iha Timor-Leste ninia territóriu tomak kuaze laiha uniformizasaun.

5.3.2 Kurríkulu Nasionál Ensinu Báziku Siklu Dahuluk no Daruak tinan 2014

Kurríkulu Nasionál Ensinu Báziku Siklu Dahuluk no Daruak tinan 2014, halo mudansa signifikante ba kurríkulu ne’ebé antes ne’e dezenvolve liuhusi kooperasaun portugeza. Pertinente ba peskiza ida-ne’e maka dixiplina Estudo do Meio muda ba Siénsia Sosiál ne’ebé materiál didátiku ninia produsaun ba dahuluk envolve timoroan sira hanesan konsultór nasionál, profesór/a hamutuk ho konsultór internasionál sira, dezenvolve kurríkulu ida bazeia ba prinsípiu jerál tuirmai:[28] 

Kurríkulu Nasionál Timor-Leste nian reflete patrimóniu kulturál nasaun nian liuhosi ninia kontekstu polítiku, jeográfiku no istóriku no oinsá aspetu hirak-ne’e kontribui ba diversidade kulturál no linguístika Timor-Leste nian.

Nune’e mós konseitu prinsipál ba dixiplina Siénsia Sosiál ne’ebé estudante sira presiza komprende no aplika iha sosiedade laran no pertinente ba rekomendasaun husi Relatóriu Chega! maka:[29]

Dignidade ema hotu nian – katak ema hotu-hotu respeita malu, iha direitus umanus no iha fuan-murak ho toleránsia ba diversidade sira, inklui jéneru, lian, kultura, rasa, abilidade sira, klase ekonómiku, relijiaun sira, nst.
Identidade nu’udar timoroan – katak estudante sira identifika sira-nia an nu’udar ema Timór, no komprende no valoriza simbolu sira, istória no kultura ne’ebé liga timoroan sira hotu hamutuk.
Prosesu demokrátiku no harii pás – katak estudante sira presiza serbisu hamutuk ho maneira komunikasaun ida-ne’ebé di’ak no inkluzivu, no respeita opiniaun oioin sira iha kontestu dame laran.
Tau matan no kuidadu ba rai – katak estudante sira komprende no sente importánsia atu proteje nia rai, bee, foho, tasi, animál no ai-horis sira ba moris ida-ne’ebé sustentavel.

Tuir prinsípiu no konseitu sira ne’ebé relata iha leten, Kurríkulu Nasionál Ensinu Báziku Siklu Dahuluk no Daruak, dezenvolve konteúdu ba dixiplina Siénsia Sosiál halo konsulta lubuk ida ho entidade no pesoál-xave sira atu bele kontekstualiza kurríkulu ida tuir timoroan ninia realidade moris. Espesífikamente relasiona ho rekomendasaun sira husi Relatóriu Chega! nian, kurríkulu ne’e mós hetan asisténsia téknika husi Asosiasaun Chega ba Ita (ACbit) Timor-Leste.

Nune’e ba unidade istória nian kona-ba períodu okupasaun indonézia utiliza Relatóriu Chega! nu’udar referénsia importante ida. Liuliu hanesan faktu no narrasaun sira ne’ebé elabora iha Volume I, Capítulo 3: História do Conflito kontribui tebes ba produsaun materiál didátiku, hafoin reinterpreta no simplifika liuhosi ho pedagojia adekuada ba nivel 6.º ano Ensinu Báziku nian. Inklui unidade Solidariedade no Direitus Umanus introdús kontéudu sira tuirmai:[30]

Saida maka direitus umanus?
Deklarasaun Universál Direitus Umanu
Autodeterminasaun
Violasaun direitus umanus durante koloniál portugés
Saida maka CAVR?
Programa CAVR nian
Violasaun diretus umanus períodu 1975-1999
CAVR ninia rekomendasaun sira.

Husi deskrisaun komparativa iha leten bele esplisíta oinsá Relatóriu Chega! reflete iha konteúdu ba ensinu istória nian. Primeiru, haree husi kuantidade, kurríkulu ne’ebé prodús husi kooperasaun portugueza porsaun sobre relatóriu Chega! uitoan de’it kompara ho kurríkulu 2014 nian. Segundu, haree husi kualidade, kurríkulu ne’ebé prodús husi kooperasaun portugueza utiliza Chega! nu’udar referénsia maibé ninia narrasaun kuaze husi portugés ninia pontudevista. Nune’e Relatóriu Chega! hatuur hanesan referénsia komplementária de’it. Entretantu iha kurríkulu 2014, Relatóriu Chega! sai hanesan referénsia prinsipál hodi elabora faktu no narrasaun sira. Nune’e ita bele konklui katak husi perspetiva timorizasaun, mekanizmu produsaun ba matéria kurrikulár edukasaun nian no formasaun profisionál ne’ebé kuaze prodús liuhusi kooperasaun estranjeira ne’e iha tendénsia euroséntrika.

VI. Konkluzaun no Rekomendasaun

6.1 Konkluzaun

Baze teórika fundamentál husi peskiza rápida ida-ne’e maka perspetiva timorizasaun, katak integrasaun rekomendasaun Relatóriu Chega! no CVA iha polítika kurríkulu no matéria treinamentu formasaun profisionál nian, signifika timorizasaun ba kurríkulu edukasionál no formasaun profisionál, no vice-versa ba ninia antípoda. Nune’e, haree ba rezultadu peskiza ne’ebé hatudu katak ninia antípoda maka mosu, peskiza ida-ne’e konklui katak seidauk iha timorizasaun ba kurríkulu matéria edukasionál no formasaun profisionál nian.

Seidauk iha timorizasaun ba kurrikulu edukasionál no formasaun profisionál nian ne’e hanesan rezultadu husi dezempeñu ba prátika-implementasaun Relatóriu Chega! ninia rekomendasaun sira ne’ebé sei iha nivel mínimu. Ida-ne’e rezultadu husi fatór determinante tékniku prinsipál rua. Primeiru, polítika no alvu ba sosializasaun ne’ebé la apropriadu. Segundu, auzénsia polítika husi ministériu-xave prinsipál sira, liuliu Ministério da Educação hodi formaliza, nune’e bele integra Relatóriu Chega! iha materiál didátiku ba kurríkulu edukasionál no formasaun profisionál.

Polítika no alvu sosializasaun ne’ebé la apropriadu refere ba polítika sosializasaun ne’ebé enjerál foka ba konseitu katak ‘aprende lisaun sira husi pasadu hodi la repete filafali”, nune’e sistema sosializasaun mós foka ba komunidade enjerál. Ida-ne’e lasala maibé haree husi aspetu implementasaun nian, problemátiku tanba falla atu haree rekomendasaun detallada iha Relatóriu Chega!. Nune’e la identifika ajente prinsipál sira, liuliu intituisaun governamentál ne’ebé polítikamente iha responsabilidade atu implementa Relatóriu Chega! ninia rekomendasaun sira. Tanba ida-ne’e polítika ba sosializasaun refere, falla atu hamosu ajente prinsipál governu nian ne’ebé iha responsabilidade hodi implementa rekomendasaun sira.

Auzénsia polítika hodi formaliza no integra Chega! iha kurríkulu ninia materiál didátiku no formasaun profisionál nian, la’ós de’it rezulta laiha koordenasaun sentralista ne’ebé hamosu prátika ba implementasaun eklétika no koinsidente, maibé liuliu afeta ba falta jestaun rekursu umanu ida diak hodi prodús matéria edukasionál no formasaun profisionál. Tanba ida-ne’e matéria sira prodús liuhosi kooperasaun estranjeira, hamosu konteúdu dominante ho perspetiva euroséntrika. Ikusmai ida-ne’e hamosu rezisténsia simbólika husi manorin sira ne’ebé utiliza Chega! nu’udar referénsia alternativa. Nune’e implementasaun ba Relatóriu Chega! ninia rekomensaun sira iha matéria edukasionál no formasaun profisionál ne’e la’ós kestaun téknika de’it, maibé kestaun “dekolonizasaun” ka “nasionalizasaun” asuntu sobre Timor-Leste, inklui iha edukasaun no Timor-Leste ninia istória rasik ba rekonstrusaun nasaun no estadu nian.

6.2 Rekomendasaun sira

Husi rezultadu peskiza ida-ne’e, rekomendasaun balun ba Centro Nacional Chega (CNC) atu tetu nu’udar programa maka hanesan tuirmai:
1. Rekomenda ba CNC atu asegura koordenasaun sentralista ida, hodi hetan apoiu husi parte governu (ezekutivu) nian atu garante regulamentu ofisiál ida katak instituisaun governativa sira tenke utiliza mós Relatóriu Chega iha prosesu edukasaun no formasaun nian.
2. Rekomenda ba CNC atu diskute livru Chega husi Volume I to’o VI, liuliu envolve peritu sira hodi rezumu pontu importante sira iha Relatóriu Chega ne’ebé bele utiliza ba prosesu aprendizajen nian.
3. Rekomenda ba CNC atu serbisu besik ho parseiru-xave sira husi governu no fornese mós apoiu tékniku ba parseiru-xave sira hodi bele dezenvolve kurríkulu ida-ne’ebé adekuadu nomós matéria treinamentu nian ne’ebé responde rekomendasaun husi Relatóriu Chega! ba prosesu formasaun nian iha instituisaun governamentál.
4. Rekomenda ba CNC atu halo sosializasaun espesífika ba instituisaun sira relasiona ho rekomendasaun espesífika ne’ebé relata iha Relatóriu Chega!.
5. Rekomenda ba CNC atu serbisu besikliu ho Ministério da Educação hodi diskute kle’an liután no fornese mós asisténsia téknika nesesária hodi bele dezenvolve kurríkulu ida-ne’ebé adekuadu tuir Relatóriu Chega iha prosesu aprendizajen ba edukasaun formál.
6. Rekomenda ba CNC atu halo rekomendasaun ba governu hodi investe ba rekursu umanu iha área siénsia sosiál (Istória, Antropolojia, Edukasaun Sidadania, nst). Investe ba peskiza no diskusaun sira. Fó bolsa-estudu ba área sira-ne’e, inklui harii departamentu refere iha universidade rai-laran.
7. Rekomenda ba CNC atu hametin liña-koordenasaun entre instituisaun kompetente seluk iha rai-laran atu asegura arkivu sira-nia utilizasaun ba produsaun istoriográfika.
8. Rekomenda ba CNC atu nafatin hala’o produsaun no prezervasaun hodi halibur memoriál sira liuhusi dokumentasaun istórika.
9. Rekomenda ba CNC atu hala’o nafatin monitoramentu no avaliasaun ba utiliza lisaun sira husi Relatóriu Chega! iha formasaun ba instituisaun governamentál no prosesu aprendizajen iha eskola sira.



BIBLIOGRAFIA

Livru, Relatóriu no Artigu

Budiawan.
2004. Mematahkan Pewarisan Ingatan: Wacana Anti-Komunis dan Politik Rekonsiliasi Pasca Soeharto. Jakarta: Elsam.

CAVR.
2005. Chega! Relatório Final da Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação de Timor-Leste (CAVR). IV. Dili. 

Clós. Daniel., et. al.
2008. História de Timor-Leste. 1.º Ano do Ensino Secundário. Programa de Cooperação Brasil. 2007/2008.

Costa. Daniel de Lucca Reis.
2001. A Timorização do Passado: nação, imaginação e produção da história em Timor-Leste. Campinas: Unicamp.

Dias. Alfredo., et. al. (Coordenação).
2015. História e Geografia. 7 º. Livro do Aluno. Lisboa. Lidel.

Gonçalves. Marco Mateus.
2011. Linha nebe lakon: Estudu Impaktu Sosial ba Rekursu CAVR. Dili. STP- CAVR.

Kent, Lia., et. al.
2016. Chega! Ten Years on: A Neglected Resourcethe fate of the CAVR Final Report. State, Society and Governance in Malenesia.

KKP Indonesia – Timor-Leste.
2008. Per Memoriam Ad Spem – Laporan Komisi Kebenaran dan Persahabatan Indonesia Timor-Leste. Denpasar. KKP.

Ma’averu. Rogério Sávio., et. al.
2017. Livru Siénsia Sosiál Klase 6 – Livro de Ciências Sociais 6º Ano. Dili: Ministério da Educação de Timor-Leste.

Ministério da Educação de Timor-Leste.
2014. Kurríkulu Nasionál Ensinu Báziku Siklu Dahuluk no Daruak. Dili. Ministério da Educação.

Oliveira. José Luis de. et. al.
2010. Chega! Livru 1: Saida mak CAVR hetan no ninia rekomendasaun. Dili: Insist Press.
2010. Chega! Volume 2: História do Conflito. Dili: Insist Press.
2010. Chega! Volume 3: Direito ba auto-determinação. Dili: Insist Press.
2010. Chega! Volume 4: Dili: Insist Press.
2010. Chega! Volume 5: Violasaun diretu umanu. Dili: Insist Press.

Prime Ministerial Working Group (PMWG). On a CAVR Follow on Institution.
2016. Report on the Status and future of CAVR’s recommendations.

Vieira. Benedicta D. et. al.
2014. Manual do Aluno – História 12.º ano de escolaridade. RDTL. Ministério da Educação.

Webster. David.
2008. History, Nation and Narrative in East Timor’s Truth Commission Report, Pacific Affairs: Volume 80, No. 4 – Winter. 2007-2008.

Entrevista no Konversa Partikulár

Aventino de Jesus Ximenes no Chiquito da Costa Guterres.
(Eis-pesoál STAP-CAVR), loron 16 fulan-outubru 2017.

Diamantino de Assis.
(Dosente Instituto Católica para A Formação Professores – ICFP Baucau), loron 24 fulan-outubru tinan 2017.

Emílio dos Santos.
(Superintendente-Assistente-Polícia – Segundu Komandante Sentru Formasaun PNTL), loron 20 fulan-outubru 2017.

Ermelindo das Neves Mendonça.
Dosente Departamentu Relasaun Internasionál, Faculdade Ciências Políticas – UNTL), loron 4 fulan-dezembru 2017.

Fernando António da Costa.
(Asesór ba Polítiku no Dezenvolvimentu Juventude nian – Secretário de Estado da Juventude e Desporto), loron 4 fulan-dezembru tinan 2017.

Fernando Dias Gusmão.
(Decano Faculdade Ciências e Humanas, Universidade da Paz), loron 9 fulan-novembru tinan 2017.

Filomeno dos Santos no Zelio Soares da Silva.
(Ensino Secundário Liquiçá Vila), loron 23 fulan-novembru tinan 2017.

Joaquim Cruz, Pedro Pinto, no Nuno Goudinho Martins.
(Ensino Secundário 5 de Maio), loron 15 fulan-novembru 2017.

José de Araújo Chang.
(Diretór Nacional Formação Qualificação Profisionál – Instituto Nacional da Administração Pública), loron 26 fulan-outubru tinan 2017.

José P. Cabral.
(Xefe Departamento de História, Faculdade Ciência da Educação – Universidade Oriental Timor Lorosa’e), loron 5 fulan-dezembru tinan 2017).

Leonito Tilman.
(Colégio São Pedro e São Paulo, Aileu Vila), loron 29 fulan-novembru tinan 2017.

Manuela Leong Pereira.
(Diretora Asosiasaun Chega ba Ita – Acbit), loron 10 fulan-novembru tinan 2017.

Maria Assis.
(Ensino Secundário Pública Geral 01, Baucau), loron 25-fulan-outubru tinan 2017.

Patrício de Araújo Costa
(Ensino Básico Católica São João de Brito, Liquiçá), loron 23 fulan- novembru tinan 2017.

Ricardo Carlos Soares.
(Ensino Secundário Pública Geral 02, Vila-Nova – Baucau), loron 25 fulan- outubru tinan 2017.

Rosalina de Jesus Pires no Moises Nazario Perreira.
(Oficial da Promoção, Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça – PDHJ), loron 21 fulan-novembru tinan 2017.

Silveiro dos S. Alves, Margareta Pese, Yolanda M. Conceição Chaves, Joanico A. Freitas.
(Ensino Secundário Católica São João de Brito, Liquiçá), loron 23 fulan-novembru tinan 2017.

Silvina Maria Martins no António Perreira.
(Ensino Básico das Flores, Aileu), loron 29 fulan-novembru tinan 2017.


Nota de rodapé
[1] Ida maka kazu Mosambike nian depois Funu Sivíl maldozu durante tinan rua-nulu laran no remata iha meádu dékada 1990, pasadu nu’udar buat ida-ne’ebé tabu no sei halo moe atu diskute. Maibé ida-ne’e la’ós opresaun ba memória hodi haluha maibé nu’udar maneira “atu husik pasadu la’o ketak.” Iha kontekstu ida-ne’e, kompriensaun sobre rekonsiliasaun la’ós atu kee fali pasadu, tanba pasadu sei nu’udar parte ba tempu prezente. Pasadu ne’e seidauk sai istória ho signifika katak “buat ne’ebé laiha tiha ona”. Tuir Hayner (2001) no Ankersmit (2001) sita iha Budiawan, ‘Mematahkan Pewarisan Ingatan – Wacana Anti-Komunis dan Politik Rekonsiliasi Pasca Soeharto’, Jakarta: Elsam. 2004. p. 233-234.
[2] Haree KKP Indonesia – Timor-Leste. Per Memoriam Ad Spem – Laporan Komisi Kebenaran dan Persahabatan Indonesia Timor-Leste. Denpasar. 2008.
[3] CAVR. Chega! Relatório Final da Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação de Timor-Leste (CAVR). IV. Dili. 2015.
[4] Entrevista Diamantino de Assis (Dosente Instituto Católica para A Formação Professores – ICFP Baucau), loron 24 fulan-outubru 2017.
[5] Entrevista Ricardo Carlos Soares (Profesór Ensino Secundário Pública Geral 02, Vila-Nova – Baucau), loron 25 fulan-outubru 2017.
[6] Silvina Maria Martins no António Perreira (Profesora Ensino Básico das Flores, Aileu), loron 29 fulan-novembru tinan 2017
[7] Entrevista Nuno Goudinho Martins, (Profesór Ensino Secundário 5 de Maio, Dili, loron 14 fulan-novembru tinan 2017.
[8] Entrevista Pedro Pinto, (Profesór iha Ensino Secundário 5 de Maio, Dili, loron 14 fulan- novembru tinan 2017.
[9] Ibid.
[10] Kuaze entrevista ho manorin sira hatudu opiniaun hanesan.
[11] Haree relatóriu Chega, Capítulo 11: Recomendações, pájina 12.
[12] Entrevista Ermelindo das Neves Mendonça (Dosente Departamentu Relasaun Internasionál, Faculdade Ciências Políticas – UNTL), loron 4 fulan-dezembru 2017.
[13] Fernando Dias Gusmão (Decano Faculdade Ciências e Humanas, Universidade da Paz), loron 9 fulan-novembru tinan 2017.
[14] Entrevista José P. Cabral (Xefe Departamento de História, Faculdade Ciência da Educação). Loron 5 fulan-dezembru tinan 2017. Departamento de História harii iha tinan 2015.
[15] Informasaun identifika liuhusi entrevista ho Diretora Asosiasaun Chega ba Ita (ACbit), Manuela Leong Pereira. Loron 10 fulan-novembru tinan 2017.
[16] Ibid.
[17] Konteúdu husi módulu hanesan tuirmai: 1) Introdusaun: Konseitu, mekanizmu no dilema justisa tranzisionál; 2) Justisa Tranzisionál: Hakat tuir esperiénsia husi país balun; 3) Komprende konseitu no teoria kona-ba konflitu no violénsia estruturál; 4) Revizaun kona-ba konflitu no rejime autoritáriu iha Indonézia durante dékada haat: Koñese akontesimentu, abut no impaktu husi violénsia; 5) Padraun violénsia no rejime autoritáriu iha Indonézia; 6) Revizaun kona-ba konflitu no okupasaun indonézia iha Timor-Leste; 7) Kontinuasaun: Revizaun kona-ba konflitu no okupasaun indonézia iha Timor-Leste; 8) Buka dalan hodi rezolve violénsia direitus umanus iha Indonézia no Timor-Leste nia pasadu: Tribunál Direitus Umanus; 9) Buka dalan hodi rezolve violénsia direitus umanus iha Indonézia no Timor-Leste nia pasadu: Tribunál Direitus Umanus; Esperiénsia CAVR no KKP; 10) Divulgasaun verdade: Saida no Tanbasá; 11) Divulgasaun verdade: Esperiénsia Komisaun verdade iha país oioin; 12) Prosesu responsabilizasaun liuhusi tribunál: Komprende krime grave Direitus Umanus no ninia elementu sira; 13) Prosesu responsabilizasaun liuhusi tribunál: Esperiénsia Tribunál Penál Internasionál; 14) Reparasaun no apoiu ba vítima: Saida no Tanbasá; 15) Reparasaun no apoiu ba vítima: Esperiénsia husi país oioin; 16) Rekonsiliasaun no dilema sira husi amnistia; 17) Garantia laiha repetisaun: Reformasaun Institusionál; 18) Garantia laiha repetisaun: Reformasaun ba Setór Seguransa; 19) Violénsia bazeada ba jéneru no ninia dimensaun sira; 20) Krime grave bazeada ba jéneru; 21) Haree filme; 22-24) Semináriu tópiku sira no interdisiplina iha justisa tranzisionál; 25) Avaliasaun no hato’o estudu independente.
[18] Módulu hakerek ho lia-indonézia no karik iha futuru bele tradús ba lia-tetun no lia-portugés.
[19] Emílio dos Santos (Superintendente-Assistente-Polícia, Segundu Komandante Sentru Formasaun PNTL), loron 20 fulan-outubru 2017.
[20] José de Araújo Chang (Diretór Nacional Formação Qualificação Profisionál, Instituto Nacional da Administração Pública), loron 26 fulan-outubru tinan 2017.
[21] Ibid.
[22] Fernando António da Costa (Asesór Polítiku no Dezenvolvimentu Juventude, SEJD), loron 4 fulan-dezembru tinan 2017.
[23] Entrevista Aventino de Jesus Ximenes no Chiquito da Costa Guterres. (Eis-pesoál STAP, CAVR), loron 16 fulan-outubru 2017.
[24] Haree Daniel de Lucca Reis Costa, A Timorização do Passado: nação, imaginação e produção da história em Timor-Leste. Campinas: Unicamp. 2001. P. 66-74.
[25] Ibid.
[26] Benedicta D. Vieira, et. al. Manual do Aluno, História 12.º ano de escolaridade. RDTL. Ministério da Educação. 2014. p. 18-147.
[27] Ibid. p. 166-168.
[28] Ministério da Educação de Timor-Leste, Kurríkulu Nasionál Ensinu Báziku Siklu Dahuluk no Daruak. Dili. 2014. p. 19. Prosesu reforma kurríkulu halo mós pré-pilotajen no pilotajen iha 42 eskola iha munísipiu 12, exetu Oecússi. p. 7.
[29] Ibid. 147.
[30] Haree Rogério Sávio Ma’averu., et. al. Livru Siénsia Sosiál Klase 6 – Livro de Ciências Sociais 6º Ano. Dili: Ministério da Educação de Timor-Leste. 2017. Livru referénsia ba estudante ne’e bainhira iha prosesu revizaun hela, tenke hasoru opozisaun husi entidade balun iha Ministério da Educação laran ho indikasaun barak hatudu katak seidauk iha kompriensaun nato’on atu promove no radikaliza kurríkulu ho perspetiva timorizasaun, vis à vis ho kurríkulu ne’ebé prodús liuhusi kooperasaun portugueza.


Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*