Timor-Leste: Kolonizasaun no Kruzamentu Kulturál

Loron 28 fulan-novembru tinan 1975, FRETILIN deklara unilateralmente República Democrática de Timor-Leste (RDTL) independente no anti koloniál. Husi períodu ne’ebá intelektuál timoroan sira mós hamosu propozisaun “Portugál koloniza Timor-Leste liu tinan 400.” Ideia ne’e kontinua metin no reflete husi komemorasaun xegada portugeza iha Oe cusse tinan 2015. Maibé verasidade husi sékulu haat kolonizasaun no ideia kruzamentu kulturál ne’ebé foti influénsia portugeza nu’udar identidade prinsipál merese atu kestiona hodi hanoin Timor-Leste ninia istória naruk ho ninia diversidade kulturál.

Kolonizasaun durante sékulu haat?

Identifika xegada portugeza tinan 1515 nu’udar inísia kolonizasaun hamosu impresaun simplifikativa ne’ebé labele reflete komplesidade istórika. Malai-mutin mezmu hori sékulu da-16 tau ain iha Oe-cusse la signifika koloniza kedas rai-Timór. To’o tinan 1550 baze prinsipál portugés sei iha illa Solor hafoin hola ai-kameli, bani-been no lilin ho intermediáriu husi padre dominikanu sira. Bainhira olandés sira to’o-mai tinan 1613, reinu ki’ik maizumenus 60 ho soberánia rasik harii konfederasaun Serviaun iha Oeste no Belos iha leste. Laiha unifikasaun ida no la nakfera keta-ketak ,maibé kria relasaun ierárkika entre klan liuhosi sistema troka sasán ho tributu ba liurai.

Ida-ne’e esplika oinsá reinu sira iha kapasidade halo aliansa ho olandés, portugés no topasse (portugés metan) to’o konsege hodi soran ema rai-li’ur sira-ne’e durante sékulu da-18. Rivalidade ne’e remata depois Funu Penfui (1749) ho konsekuénsia rai-Timór fahe ba rua: olandés iha loromonu no portugés iha lorosa’e. Husi ne’ebá mosu relasaun respeita malu, laiha podér ida habelar sira-nia influénsia no relativamente sosiedade timoroan moris hakmatek lahó atake ka perturbasaun (Taylor: 1998). Ikusmai liña fronteira Timor-Portugés – Timor-Olandés deside liuhosi Tribunál Internasionál iha Aia (Den Haag, Olanda) tinan 1913, katak Portugál ukun parte leste illa Timór ho enklave Oe-cusse.

Primeiru governu portugés hatuur iha Lifau tinan 1703 ne’ebé trata rai-Timór nu’udar protetoradu. Hafoin Topasse ninia atake konsege oho governadór portugés ida iha tinan 1766, no serku ida ba enklave ne’e halo Dionísio Galvão nu’udar governadór foun muda baze ba Díli nu’udar kapitál foun iha dia 10 fulan-outubru 1769. Períodu ne’e portugés sira seidauk mete reinu sira Timór nian ninia polítika interna ne’ebé sei hamriik ukun rasik-an durante sékulu da-18. Nune’e kolonizasaun seidauk hahú.

Hafoin períodu husi governadór Celestino da Silva (1894-1908) ninia ukun, tinan 1860 hahú harii postu militár iha rai-laran no hala’o kampaña militár hasoru reinu sira ne’ebé lahakruuk hodi kontrola Timor-Leste ninia territóriu tomak. Husi ne’e reinu timór sira lakon autonomia, lakon kontrola ba rai, lakon direitu atu iha forsa armada no hahú oferese ema ba serbisu públiku, introdús kultura kafé nian to’o penetrasaun kulturál iha moris loroloron nian mezmu iha superfísie liuhosi prezensa assimilado sira. Períodu ne’e portugés sira foin hametin sistema koloniál. Katak kolonizasaun Timor-Leste atus-haat-lima-nulu, desde 1515 laloos nu’udar propozisaun.

Kruzamentu kulturál

Se tinan 1515 labele inísia períodu koloniál, la signifika tempu xegada malae-mutin merese atu hetan komemorasaun tinan 500 nian. Prinsipalmente nu’udar asaun ida atu glorifika portugés sira-nia prezensa lahó argumentasaun istórika ida-ne’ebé forte. Basá rasíona ba karakterístika opresiva hosi esplorasaun koloniál iha Timor-Leste ka kolonializmu globál katak susar atu imajina indíjena ida iha gueto atu festeja loron xegada Cristóvão de Colombo iha kontinente amérika tinan 1492.

Entaun governu RDTL selebra tinan 500 foka ba enkontru no kruzamentu kulturál iha Timor-Leste desde sékulu da-15. Selebra mós kriasaun Zonas Especiais de Economia Social de Mercado de Timor-Leste (ZEEMS TL) iha enklave ne’ebé durante kolonizasaun sai pontu atrazadu ba espetativa murak-mean sékulu da-21 nian. Iha rejiaun ne’ebé komesa revitaliza identidade melanézia nian desde Flores to’o illa Maluku sira no Papúa to’o país pasífiku sira. Portantu Liran, Wetar, Kisar, Romon to’o Leti (Maluku Sudueste) neineik hatudu insatisfasaun ba Jakarta. Kestiona identidade ‘indonézia’ ne’ebé Java-Sentrizmu, enkuantu ezisténsia RDTL ho abut melanézia nian hetan progresu iha kedas sira-nia hirus-matan.

Kultura husi austronézia-melanézia pasa liuhosi nasaun sira iha Ázia Sudeste ninia fronteira hori tempu migrasaun nian husi tinan rihun liubá ne’ebé fó abut kulturál ba Timor-Leste. Mézmuke similaridade kulturál la signifika unidade polítika, tan país eis-kolónia ida-idak ho baze istórika rasik. FRETILIN ninia tema kona-ba nasionalizmu husi tinan 1975 afirma katak kolonizasaun portugeza kria distinsaun kulturál entre Timor-Leste ho Timór Osidentál; reafirma iha apelu Kayrala Xanana hasoru tribunál indonéziu tinan 1992; espresa iha Abílio Araújo ninia lírika sobre kansaun hakribi kolonizasaun sékulu haat maibé implisitamente refere 1515 nu’udar tadak diferensiál ida. Aleinde ne’e distinsaun kulturál ida ba Timor-Leste maka identidade maubere ho karakterístika populár ne’ebé (dala balu) reflete luta da classe. Se dékada 70 seidauk iha retórika kona-ba identidade austronézika-melanézika, entaun omenajen ida liga termu antropolójiku ne’e ba poeta timoroan liuhosi Fundação Austronésia Borja da Costa harii iha Lizboa tinan 1985 ne’ebé hahú ho publikasaun Tebe: colectânea de canções populares de Timor-Leste iha tinan 1987 no Cantolenda Maubere iha tinan 1993.

Biar nune’e kruzamentu kulturál austronézika-melanézika lasai kedas diskursu iha timoroan nia leet, aleinde mosu iha testu istóriku ka antropolójiku ligadu ba difusaun linguístika. Reafirmasaun ba identidade melanézika iha rejiaun ne’e depois Timor-Leste dékada rua kore an husi okupasaun indonézia ho mundu ida integradu liu tanba revolusaun husi internet halo komemorasaun tinan 500, karik merese nu’udar reindivikasaun istórika ba baze identitária timoroan iha sékulu da-21 nian. Ida-ne’e tenke lahó intensaun foti influénsia luzofonia nu’udar kultura dominante. Katak presiza hasees ideia luzo-tropikalizmu Gilberto Freyre períodu Salazar, katak portugés sira mak iha misaun únika hodi siviliza timoroan sira.

Kruzamentu kulturál sei metin, se deskobre abut loloos husi ita-nia identidade. Harii husi sínteze kulturál hori períodu migrasaun nian, interasaun ho rejiaun molok xegada portugeza, kolonizasaun portugeza, karik okupasaun badak husi militár japonés iha Funu Mundiál Daruak no okupasaun indonéziu iha metáde dékada 1970 nian to’o rohan 90. Deskobrimentu no inovasaun identitária tenkesér reflete realidade kulturál oioin husi moris loroloron nian. La’ós asaun serimoniál maibé manifesta iha moda produsaun nian, hakbiit iha arte, siénsia, múzika, festivál, literatura, filme, desportu, gastronomia, nst.

Nune’e mós influénsia luzófona hori tinan 500 ho reintrodusaun lian Camões nian tenke inklui timoroan hotuhotu. Laiha eskluzividade elitista de’it maka iha asesu ba espasu kulturál iha CPLP (Comunidade dos Países de Língua Portuguesa), mas tenke akomoda kultura populár iha Timor-Leste. Momentu país ida-ne’e aproxima an ba ASEAN (Association of Southeast Asian Nations) no ideia kona-ba ‘melanézia’ kontinua artikula nu’udar identidade iha Indonézia parte leste.

* Publika iha Timor-Post, loron 22 fulan-dezembru tinan 2016.


Pintura: Alfe RM

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*