Tempu sei komprova ema ninia memória ba Maternus Bere ninia livre. Biar polémika ho análize kle’an no lae, namlaik daudaun ho lia-foun. Ema balu espera buat hotuhotu sei kotu lais maski nega lia-loos no husik buat sala belit iha ita leet. Hanesan Timor-Leste ninia estadu ne’ebé konsidera separasaun podér nian ho sistema semi-prezidensiál ne’ebé knaar ezekutivu labele mete knaar judisiáriu. Maibé Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hili dalan inkonstitusionál. Karik ninia argumentasaun: Maternus Bere livre sei garante interese ba hametin relasaun entre Timor-Leste ho Indonézia. Argumentasaun ne’e loos ka lae, presiza mós haree ba pasadu ninia lalatak kona-ba movimentu husi povu indonéziu atu komprende Maternus Bere livre ninia impaktu ohin no iha futuru.
Hosikedas Suharto
Kazu kriminál hasoru umanidade akontese wa’in iha Indonézia, horikedas Suharto harii Orden Foun. Ema militár maka sai atór hetan priviléjiu no nunka hatán ba tribunál. Situasaun ne’e akontese hafoin Suharto nu’udar soldadu sai prezidente no tau supremasia militár iha sivíl ninia leten. Ida-ne’e realiza liuhosi kontra-revolusaun husi liras reasionáriu AD (Angkatan Darat) iha rohan dékada 1960, hafoin klike Suharto nian hadau podér husi lider nasíonalista-revolusionária: Sukarno.
Suharto sai ditadór hodi nega dalan demokrátiku. Ninia liman nakonu raan, bainhira AD sai ninia instrumentu hamutuk grupu reasionáriu sivíl hodi oho membru PKI (Partai Komunis Indonesia) nian, inklui mós agrikultór sira ka sé de’it mak iha ligasaun ho liras eskerdista. Ema rihun mós sai dadur no hetan diskriminasaun. Até númeru mate tanba oho, kuaze 500.000 to’o millaun 2 tuir analista sira.
Liutiha tinan 10 tuirmai Revolução dos Cravos mosu iha Portugál, dékada 1970s klaran. Bainhira Timor-Portugés iha de’it elite uitoan. Deskolonizasaun mai lais liu ho situasaun imposivel ida ba timoroan atu akompaña didi’ak Indonézia ninia istória nu’udar país viziñu. Até mezmu sira lakoñese Suharto didi’ak, ditadór asasinu ida ne’ebé anti-komunista. Maibé koko hodi lasu supermi bikan ida halo lanu elite timoroan balun hakruuk sai fantoxe ba rejime despótiku – Orde Baru.
Suharto rasik loloos la’ós kapitalista ida-ne’ebé hakribi komunista. Nia odi PKI tanba sai rivál ba alkansa ninia ambisaun: podér. Nia mós oho izlaun sira iha Aceh (1989-93) no katóliku sira iha Timór-Leste (1975-99). Suharto ninia propaganda define komunista nu’udar anti-teza kapitalista, sai identikamente ho ateízmu. Maski PKI ninia lider barak maka relijiozu. Hanesan eis-seminarista sira ne’ebé hamutuk povu maubere harii Fretilin (Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente) no halo moris igreja iha loron-domingu. Maibé hodi opresaun no kampaña metan Orden Foun akuza: komunista! To’o ema haluha programa revolusionáriu ba defende interese povu nian: reforma agríkola katak rai ba agrikultór, halakon sistema liurai no atan, nasionaliza ekonomia ne’ebé ukun rasik-an no harii kultura bazeia ba povu ninia esperiénsia komunál. Ninia tutun aas liu: revolusaun.[1]
Kria Impunidade
Maibé forsa reasionária maka konsege hadau supremasia. Epopeia metan ne’ebé konsagra naran asasinu sira: Suharto, Ali Murtopo, Benny Murdani, Try Sutrisno, Wiranto to’o Prabowo Subianto, nst. Kompara ho sira, Maternus Bere hanesan bibi-rusa maus ida ne’ebé sira bele husik tribunál hodi kasa. Hanesan mós Abílio Osório Soares ka Eurico Guterres ne’ebé sivíl no timoroan. Maibé jenerál indonéziu sira liuhosi ninia governu ezije lalika haree ba kotuk, embora sira fase-liman.
Dalan kle’uk ida ba povu indonéziu no timoroan ninia luta. Iha pasadu movimentu husi povu país rua hamutuk iha ahi-lakan ida hamonu tiha Suharto. Rejime ne’ebé iha tinan 32 laran buka maneira oioin defende ninia podér hodi kria estadu orrível. To’o Suharto katuas no mate, maibé ninia klike militár maka nakonu raan bainhira kasa na’an komunista nafatin hetan impunidade. Ninia pekadu mós aumenta tan: sekuestra estudante indonéziu iha rohan tinan 1998, oho relijiozu sira, korrupsaun ba osan triliaun, faan rikusoin povu ba kompañia li’ur, provoka konflitu orizontál to’o halo krime hasoru umanidade iha kazu Molukas, Aceh, Poso, Papua, Tanjung Priok, nst. Kazu sira-ne’e nunka lori ba prosesu legál. Hanesan mós Timor-Leste ne’ebé tanis lunturu iha tinan 24, mezmu iha nafatin epopeia povu nian.
Até povu indonéziu foti matan hodi esperansa katak kazu kriminál hasoru umanidade iha Timor-Leste ho ninia kontekstu internasionál sei lori ba tribunál. Atu sai presedente di’ak ba halakon impunidade militár iha Indonézia. Mas envezde ita loke dalan, ita hakiduk no taka dalan hodi hakru’uk totál ba Jakarta. Biar figura Susilo Bambang Yudhoyono, la forte liu hanesan Suharto. Até enerjia ba hafolin ita-nia luta iha tinan 24 laran derrepente mout. Enerjia orgullozu, biar mukit no terus. Ninia konsekuénsia sei naruk no todan mai ita, se Maternus Bere livre simplifika ba harii relasaun di’ak Indonézia ho Timor-Leste: “atu povu maubere dadersan matabixu emprezáriu indonéziu ninia supermi, biar indonézia ninia militár goza tan impunidade iha ita-nia uma sorin.”
Nota de rodapé
*Publika iha Semanál Kla’ak, númeru 50/14 fulan-novembru 2009.
[1] Dalan revolusaun hamosu país avansadu iha Amérika no Europa: Revolusaun Amérika (1776) pioneira ne’ebé hakotu kolonializmu; Revolusaun Franseza (1789) ho lema: Liberté, Égalité, Fraternité hodi hakotu monarkia ba repúblika. Objetivu husi revolusaun ida ne’ebé progresivu liu mak sosiedade livre husi exploração do homen pelo homen kondisaun ne’ebé buras liután iha Ázia hafoin koloniál hatama kapitalista no kuda hamutuk ho feudalizmu.
Pintura: Alfe RM

Leave a Reply