Maria Teresa Corvelo: Peróla Funu nian (1953-2018)

“Eu deixo aroma, até nos meus espinhos.”
Cecília Meireles (1901-1964) – Poeta, jornalista, profesora no pintora.

Loromatan nabilan reflete iha vidru janela uma-mutin simples ida, bainhira Maria Teresa D’Avila Corvelo Sarmento haktuir ninia moris ho enérjiku. Dala barak nia fó resposta diferente ba pergunta balu ne’ebé presiza repete, tan ho idade 78, ladún rona moos ona iha tinan 2013. Ninia fuuk pinta metan, sui kabeer, tau oklu ho talin no tara enfeite ida husi nuu-kakun mantén ninia elegánsia. “Rikabete ha’u-nia naran funu, tuir ha’u-nia rain ninia naran,” dehan nia.

Moris iha Tilomar, Covalima, dia 19 fulan-abríl tinan 1935, husi na’i-tei – Fernando Magalhães Corvelo no na’i-feto – Ester de Jesus Corvelo, Maria Teresa iha alin rua, mane no feto ida ne’ebé agora horik iha Austrália. Hahú tinan 1960, depois remata estudu, koloka nu’udar estajiária no vida enfermeira nian nomeia iha fulan-jullu hafoin fulan-setembru simu posse iha Lospalos.

Maria Teresa pasa ninia tempu ki’ik, enkuantu Funu Mundiál Daruak (1939-1945) foin remata. Eskola sei uitoan liu no maioria primária de’it. Ne’eduni tinan 1947, ninia na’i-tei lori nia ba Colégio Imaculada da Conceição – Soibada to’o remata Primária no ninia alin ida mós tuir ba eskola iha-ne’ebá. Só tempu feriadu, ninia na’i-tei sempre lori nia tun ba Díli. Maibé lakle’ur iha Ospitál Díli nian, moras todan hakotu domin husi ninia na’i-tei. “Entaun ami hela iha koléjiu, bispu[1] lahusik sai tanba perigu no haruka ami tama Koléjiu Ermera nian,” dehan Maria Teresa. “Tuirloloos ami husu ba bispu atu kontinua estudu, mas eskola seluk laiha, profesór laiha, uma ba hanorin nian mós laiha tan ahi sunu hotu,” nia hatutan.

Ermera ho kafé ninia plantasaun iha fatin aas no ninia malirin-fresku sai destinasaun tuirmai. Hamutuk ema na’in sanulu-resin-rua, sira bá hela ho Madre Canossiana. Iha-ne’ebá durante tinan sanulu-resin-ida, aprende desfiadu, bordadu, suku kalsa no vestidu. Hafoin sai monitoria eskolár ba misaun hodi hanorin labarik sira. “Hosi ne’e hetan netik osan uitoan hodi moris.” Mas hanoin katak sei lasustenta ninia moris iha futuru, Maria Teresa husu atu sai husi koléjiu. Madre sira permite no nia muda ba hela ho ninia tutór encarregado da educação. Maibé ho determinasaun nia deklara, “ha’u hakarak ba eskola enfermajén.”

Nia mós tun mai kapitál Díli atu realiza ninia mehi, ho esforsu hetan fatin ida iha señór entendente Monteirinho ninia uma iha Farol. Mas lakle’ur, señór ne’e fila bá Portugál, halo Maria Teresa muda bá hela ho ninia na’i-feto to’o akaba estudu. Durante períodu ne’e, loromatan ida leno domin husi João Ernestino de Andrade. “Altura ne’ebá ami rua eskola enfermajén, hetan malu iha ospitál no apaixonadu ba malu,” haktuir nia ho oin hamnasa.

Dékada 1960 itál, João nomeia ba enfermeiru-xefe iha Hospital Dr. Carvalho–Lahane. Nia fó impresaun di’ak ba governadór koloniál[2] bainhira konversa iha kalan ida no aban dadeer emboot ne’e dere arame[3] husu tuir kedas nia ba inspetór, molok fó kargu. “Primeiro filho timorense nu’udar xefe iha ospitál, momentu ne’ebá laiha timoroan ida sai xefe,” temi Maria Teresa ho matan orgulloza

Depois hola malu, tuirloloos Maria Teresa sei eskola ba tinan daruak nian, maibé ninia laen tenke transfere ba Suai. “Ha’u lakohi ha’u-nia katuas-oan bá mesak, ha’u mós tuir,” matan rua roman ho hamnasa ida laran-moos. Iha-ne’ebá durante tinan rua sira hetan oan rua tan, nune’e iha oan na’in haat. Momentu ida inspetór vizita Suai no kumprimenta João Andrade, ne’ebé aproveita oportunidade ne’e aprezenta Maria Teresa ninia situasaun. “Entaun, señór hakarak señora bá kontinua estudu iha Ospitál Díli nian ka lae?” husu inspetór. “Nia bele ba,” hatán João Andrade. Ne’eduni sira hatama rekerimentu, trata transferénsia hodi kontinua eskola iha kapitál Díli.

Períodu ne’e estudante na’in 5 de’it, kuaze mesak mestisu,[4] hanorin husi médiku na’in neen no monitora ida. “Foufoun matéria sira difisil loos no ami tenke dekora lisaun sira, tanba labele inventa ho ita-nia liafuan rasik, se lae sira bolu ita jornalista,” dehan Maria Teresa. Aula teórika tinan rua no tama ba tinan tolu hahú prátika ho ezame ketak. Se pasa, sai funsionária públika. “Ami na’in lima hotuhotu pasa, maski ha’u-nia nota balu boot no balu ki’ik,” lembra nia.

Iha tinan 1970, sira muda ba Lospalos iha Ponta-Leste. Tinan haat tuirmai Revolução dos Cravos 1974 ho iis munisaun iha kolónia sira. Impériu portugés nakfera ba rohan ida-ida.[5] João Andrade ho Marí Alkatiri,[6] Sebastião Sarmento,[7] no kamarada balu tan hamutuk lautem-oan sira forma Komité Rejionál Fretilin (Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente) Lospalos nian.[8] Hafoin invazaun loron 7 fulan-dezembru okupa Díli, tuirmai fulan-fevereiru 1976, forsa indonézia tama ba Lospalos. Pás no ár fresku iha planísie derrepente paradu. “Aviaun komesa semo iha leten, ró-funu husi tasi, kamioneta boboot husi rai tiru halo tarutu tun, tarutu sa’e. Nakonu iha Lospalos laran!” konta Maria Teresa hanesan akontesimentu foin liubá. “Entaun ami mós hakfodak, aruma sasán arbiru, tula uluk karón ida iha kaut, hafoin tau iha kuda leten ami halai ba foho.”

Foufoun bá diresaun Muapitine bá fali Lorehe, Iliomar, Luro, Baguia no sa’e ba Foho Matebian ne’ebé klamar sira hotuhotu halibur an. To’o soldadu bapa[9] halo serku boot ida no susar atu ema sira halai sees. Fatin hotuhotu serkadu no Matebian Mane iha sorin haleok ho bandeira Merah Putih.[10] Funu boot halo raan suli nakonu fatin. Lideransa sira fó-orden haruka ema sira tun. “Hirak ne’ebé iha oan barak, katuas no ferik, ema moras, bele tun ba vila. Joven sira, isin-forte bele akompaña funu to’o remata,” temi Maria Teresa ho espíritu nafurin nu’udar guerreira ida.

Grupu ne’ebé sira la’o hamutuk tun liuhosi Samalari, foti diresaun ba Kosta-Súl no hela durante fulan rua iha Uatu-Carbau. Bainhira Batallaun indonézia – 202, ne’ebé koloka iha-ne’ebá remata ninia permitida atu fila ba Indonézia, mekániku ida – señór Salvador[11] hakbesik ba bapa sira, husu atu la’o hamutuk ba Lospalos. “Imi bele tuir, maibé ami labele responsabiliza. Se la’o labele, pasiénsia ami husik imi,” bapa sira  konkorda.

“Lae, ami responsabiliza ami-nia an.” Nune’e sira sai husi Uato-Carbau, kalan rua iha dalan hafoin to’o Lospalos iha fulan-janeiru 1979, kuaze madrugada tuku rua molok manu seidauk kokorek. Maibé planaltu ho vila furak sai tiha infernu[12] iha forsa okupante ninia liman-kukun. Silénsiu iha fatin-fatin ho iis mate nian, maltratadu ho arrogánsia soldadu nian maka see kilat tutun arbiru. Ema sira hanesan horik iha komarka no foin book an uitoan, kuandu hetan surat jalan[13] husi matan buis sira nakonu deskonfiansa.

Foin koko persebe mudansa sira-ne’e, dia 29 fulan-maiu tinan 1979, momentu nakukun atu falun rai, Komandante Kodim (Komandu Distrik Militer)[14] nian haruka soldadu sira foti João Andrade bá inkeritu. Oan mane ho naran batizmu tuir ninia na’i-tei, João Ernestino de Andrade, altura ne’ebá onze anos maka hamaluk hela no rona momoos ninia na’i-tei hakilar borus uma-didin, tan hetan baku no tuku. Kalan tuku sanulu, bapa ida hakbesik, hamaus João Ernestino ki’ik fila ba uma. “Ha’u-nia na’i-tei labá, ha’u mós labá,” nia ko’alia hasoru hanesan manu-aman tama futu-fatin. Soldadu sira lakon kbiit, namlele hasoru korajén ida inosente ho admiradu aprosima ninia na’i-tei atubele hamaus. Nune’e ninia na’i-tei rasik mak ba hamaus, foin João Ernestino ki’ik fila, akompaña husi soldadu sira ne’ebé halo an hanesan anju-guarda. Lospalos hafalun mehi no Matebian ninia jerasaun ida, la’o hamaluk anin kalan ho neon hakribi Indonéziu sira-nia krueldade.

Tuku rua dadeersan, bainhira nakukun namihis no rai-mutin hein roman rai nian, João Andrade to’o mai uma. “Sira halo saida ba ó?” lian-mamar Maria Teresa husu ninia katuas-oan. “Sira inkeritu de’it. Buat ne’ebé ha’u hatene, ha’u hatete ona, ha’u labele inventa. Sira hameno aban tuku lima lorokraik, ha’u sei filafali bá Kodim,” dehan Andrade ba ninia pérola moris ne’ebé hein ho pasiénsia ho domin kalan tomak nian.

Loron aban, João Ernestino halimar de’it ho oan feto ikun. Lorokraik, tuku haat antes rai-nakaras, nia bolu ninia oan hotuhotu hodi reza tersu. Hanesan hatene ona loron ikus, despede oan ida-ida no rei sira-nia reentoos. “Tesa, Ha’u bá ona. Ha’u fila ka lafila, ha’u lahatene. Maibé ó haree labarik sira, fó eskola ba. Ó keta hanoin fó-kaben lailais sira. Halo sira hetan kursu ida, paun ida iha liman maka ó fó-kaben,” João Ernestino mós rei ninia reentoos, hafoin fó osan seratus ribu rupiah.[15] “Osan maka ne’e de’it.”

Atu hakalma, Maria Teresa simu osan ne’e. “Bá, maibé ó sei fila,” nia enkoraja no fó esperansa. Ai-tahan sira monu tun ba rai, hanesan kondolénsia ba funu-na’in ida ho prinsípiu luta nian iha kabaas hakat daudaun. Kalan iha kamioneta boot lian husi dook no asu sira hatenu. Ema sira bisubisu katak ne’e lori ema sai. Kuaze kada semana, lori lider polítiku sira iha Lospalos. Maria Teresa hein ba nafatin, mas peróla ne’e lahetan tan ninia katuas-oan. Loromatan ba ninia oan sira, eziste iha ninia fuan no neon para sempre, mezmu ho ruin nalekar iha fatin dezkoñesidu.


Nota de rodapé
[1] Bispu Dom Jaime Garcia Goulart (1908-1997).
[2] Governadór José Nogueira Valente Pires (Ukun husi tinan 1968-1971).
[3] Arame, liafuan ne’ebé iha tempu portugés uza atu dehan ba telefone. Haree Aderito de Jesus Guterres Correia, et. al. 2006. Disionáriu Nasionál ba Tetun Ofisiál. Díli. Instituto Nacional de Linguística (INL).
[4] Naran balu husi estudante maka Chico (?) no António Caleres (?)
[5] Depois Revolução dos Cravos, dia 25 fulan-abríl, kolónia portugeza sira iha Áfrika hotuhotu deklara ninia ukun rasik-an.
[6] Fundadór no atuál Sekretáriu Jerál Fretilin nian, Primeiru-Ministru RDTL (República Democrática de Timor-Leste) nian períodu 2002-2006 no 2017-2018.
[7] (?)
[8] Partidu ne’ebé hori tinan 1975 luta ba ukun rasik-an
[9] Bapa habadak husi bapak, signifika tei ka maizumenus señór, termu ne’ebé timoroan uza hodi bolu Indonéziu sira.
[10] Bandeira indonézia, merah katak mean no putih katak mutin.
[11] (?)
[12] Infernu fatin ida antes purgatóriu no paraízu iha Divina Comédia (Dante Alighieri, 1292), husi sékulu mediavál. Épiku ne’ebé haktuir Dante ninia viajen imajinária bá paraízu no infernu ho orientasaun husi poeta romanu, Virgílio.
[13] Guia de Marcha durante okupasaun indonézia, uza bainhira halo viajen husi fatin ida ba fatin seluk ho koñesimentu hosi komandante militár lokál.
[14] Komandu militár indonézia nian ba nivel distritál.
[15] Moeda indonézia, maizumenus ekivalente ho 10 US$.


Foto: Raquel Corvelo Sarmento

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*