Kronolojia Timor-Leste nian 2004–2005

2004

Dia 23-26 fulan-fevereiru 2004
Prezidente-Repúblika, Xanana Gusmão vizita ofisialmente ba Japaun.

Dia 2 fulan-marsu 2004
Kompañia Oceanic Exploration foti kazu kona-ba direitu esplorasaun iha Tasi Timor ba Tribunál Washington D.C iha EUA (Estadus Unidus Amérika). Akuza Conoco Philips (Oil Majór EUA), Governu Austrália, Governu Indonéziu no Governu Timor-Leste nian tanba Oceanic Exploration ninia Kompañia Petro-Timor, ninia direitu lakon ilegalmente. Oceanic Exploration reklama $30 billaun hanesan indiminizasaun no katak Marí Alkatiri simu ona osan $ 2,5 millaun husi Conoco Philips/Marí Alkatiri nega totalmente.

Dia 15-17 fulan-marsu 2004
CAVR (Comissão de Acolhimento Verdade e Reconciliação) loke Audénsia Públika kona-ba ‘Direitu Autodeterminasaun no Komunidade Internasionál.’

Fulan-abríl 2004
Kooperasaun kubana hahú serbisu iha Timor-Leste iha área saúde nian.

Dia 14 fulan-maiu 2004
Konsellu-Seguransa ONU nian halo desizaun ba Unmiset (United Nations Mission of Support in East Timor, Misaun Nasoins Unidas nian ba suporta Timor-Leste) atu hatutan ninia misaun iha fulan neen laran.

Dia 16 fulan-maiu 2004
Prezidente-Repúblika, Xanana Gusmão hasoru malu ho Prezidente indonézia nian, Megawati Sukarno Putri iha Bali hodi diskute relasaun bilaterál.

Dia 19 fulan-maiu 2004
Iha eliportu Díli, reprezentante ONU nian iha Timor-Leste, Kamalesh Sharma ofisialmente entrega podér seguransa nian ba Governu Timor-Leste nian.

Dia 20 fulan-maiu 2004
Loron ba Restaurasaun Independénsia nian ba dala rua. Unmiset hatutan ninia misaun ba fulan neen. Hasegawa Sukehiro sai reprezentante foun ba Unmiset.

Dia 24 fulan-maiu 2004
Supremu Tribunál Indonézia nian hamoos autoridade altu indonéziu nian na’in tolu ba sira-nia papél iha igreja hodi oho apointe independénsia ba Timor-Leste na’in 27.

Dia 28 fulan-maiu 2004
Tropa Pás ONU nian marka ninia retirada husi Timor-Leste depois misaun ida kuaze tinan 5. Kontijente ne’ebé hela redús husi 3,000 tropa ba 1,000 soldadu.

Dia 29 fulan-maiu 2004
Prezidente Xanana hasoru ho eis-jenerál Wiranto iha Bali. Enkontru ida-ne’e fó preokupasaun boot ba ema barak tanba ema hotuhotu hakarak justisa kona-ba violasaun kontra direitus umanus.

Dia 22 fulan-juñu 2004
PNTL detein ema na’in 26 depois insidente violentu ho masa ida-ne’ebé envolve grupu arte marsiál sira halo ema na’in 4 mate.

Dia 11 fulan-jullu 2004
Hahú hala’o Sensus Nasionál

Dia 15 fulan-jullu 2004
Eis-governadór durante okupasaun indonézia, Abílio José Osorio Soares tama prizaun Cipinang iha Jakarta ho pena tinan 3 husi Tribunál Ad Hoc Jakarta tanba hahalok kontra umanidade iha tinan 1999 depois referendu. Maibé liutiha fulan 3, Abílio José Osorio Soares sai livre.

Dia 19-20 fulan-jullu 2004
Eis-Komandante Falintil nian ba Região Três, Ely-Foho-Rai-Boot (L-7) halo manifestasaun iha Palácio do Governo oin. Manifestante sira kuaze 100 husu atu troka Rogério Lobato nu’udar Ministru Interiór no halo remodelasaun iha instituisaun polisiál. Polísia tiru ho gás-lakrimojéneu ba manifestante sira. PNTL kaer manifestante sira kuaze na’in 30.

Dia 20 fulan-agostu 2004
Aniversáriu Falintil ba dala-29. Serimónia tau ‘fatuk-uluk’ ba konstrui Jardín Eroi nian iha Metinaro.

Dia 14 fulan-setembru 2004
Sensus Nasionál anunsia rezultadu médiu nian katak númeru populasaun Timor-Leste nian sa’e ba 925,000. Aumenta 17.4% desde 2001.

Dia 12 fulan-novembru 2004
Rai-nakdoko iha Díli. Kuartél-Jenerál F-FDTL nian iha Díli ho baze iha Caicoli muda ba Tasi-Tolu.

Dia 19 fulan-novembru 2004
Ministériu Edukasaun, Kultura, Juventude ho Desportu fó sai nota memorandu katak “Konsellu-Ministru nian aprova Planu ba Implementasaun Kurríkulu Ensinu Báziku nian” iha fulan-outubru tinan 2004. Nune’e mós programa ne’ebé aprovadu sei koko iha eskola ‘Pilotu 32 iha distritu 13’. Husi Tinan 1º to’o 6º, hahú fulan-janeiru tinan 2005, ida-ne’ebé matéria relijiaun nian sai ‘dixiplina fakultativa ida’.

Dia 19 fulan-novembru 2004
UNMISET hatutan ninia misaun iha fulan neen laran.

Dia 17 fulan-dezembru 2004
Grupu F-FDTL ninia membru balun ataka Postu Polísia Becora nian, fó kanek todan ba membru PNTL na’in haat.

Dia 26 fulan-dezembru 2004
Timoroan ta’uk ho ameasa husi Tsunami, depois rai-nakdoko boot iha Aceh (Indonézia) hamosu tsunami boot ne’ebé hale’u husi Tasi Índiku. Dezastre naturál ne’e oho ema totalmente karik 300,000.


2005

Fulan-janeiru 2005
Komisaun Peritu ida nomeadu husi Sekretáriu Jerál ONU nian, Kofi Annan hodi investiga progresu kona-ba prosesu ba presekusaun krime sériu sira.

Dia 2 fulan-janeiru 2005
Populasaun iha Díli pániku tanba boatu tsunami (tasi-sa’e) halo ema barak hasees an husi uma. Kala meiu husi populasaun sees an ba foho-lolon ne’ebé hale’u Díli.

Dia 9–26 fulan-janeiru 2005
‘Operasaun Domin’ nian hahú, hanesan atividade solidária ba vítima husi tsunami iha Aceh. Operasaun ida-ne’e kobra doasaun hodi ajuda vítima sira. Governu, jornalista, estudante, no entidade sira seluk halo kontribuisaun voluntária.

Dia 19 fulan-janeiru 2005
Ema na’in 6 ne’ebé alegadu nu’udar milísia pro-indonézia nian hetan prezu molok mosu konfrontasaun ho polísia.

Dia 20 fulan-janeiru 2005
Indonézia ho Timor-Leste harii Comissão Verdade e Amizade (CVA) sei investiga krime durante/depois referendu tinan 1999 iha Timor-Leste.

Dia 27 fulan-janeiru 2005
Prezidente Xanana vizita Indonézia hodi entrega kontribuisaun voluntária husi ‘Operasaun Domin’ nian ba Prezidente indonéziu, Susilo Bambang Yudhoyono. Kontribuisaun ho montante US$ 75.000

Dia 31 fulan-janeiru 2005
Prezidente Xanana rejeita krítika interna sira kona-ba ninia esforsu hodi normaliza relasaun ho Indonézia.

Dia 9 fulan-fevereiru 2005
Unidade Polícia da Fronteira (UPF) kaer eis-milísia na’in rua iha Suku Cova, Sub-distritu Balibo, Distritu Bobonaro.

Dia 14 fulan-fevereiru 2005
Juís timoroan na’in 22 hotuhotu falla iha avaliasaun probatória.

Dia 17 fulan-fevereiru 2005
Bispu na’in rua Dom Alberto Ricardo da Silva (Bispu Díli nian) no Dom Basílio do Nascimento (Bispu Baucau nian) hasai nota pastorál ne’ebé kestiona governu ninia desizaun kona-ba hanorin relijiaun iha eskola públika. Nota Pastorál ne’e hatete katak hanorin relijiaun labele fakultativa maibé obrigatóriu iha kurríkulu.  Nune’e mós husu atu governu atu buka no hetan dalan ida hodi simu konsensu ema hotu nian, molok la’o ba oin ho esperiénsia pilotu.

Dia 9 fulan-marsu 2005
Prezidente-Repúblika, Xanana Gusmão no Prezidente Indonézia, Susilo Bambang Yudhoyono asina akordu sobre kriasaun ba Comissão Verdade e Amizade (CVA) iha Bali.

Dia 14 fulan-marsu 2005
Prezidente Timor-Leste nian ba dahuluk (1975), Francisco Xavier do Amaral demite an husi lejislatura no hatete ida-ne’e tanba governu ninia falla sira.

Dia 19 fulan-marsu 2005
Iha Atabae (Distritu Bobonaro) juventude katóliku husi Parókia Balibo, Maliana, Bobonaro no Zumalai halo manifestasaun kontra governu ninia desizaun atu hasai matéria relijiaun nian husi obrigatória ba fakultativa iha edukasaun nasionál. Ida-ne’e akontese bainhira Malcom Raamjiph, Núnsiu Apostóliku Vatikanu nian ba Indonézia ho Bispu Alberto Ricardo da Silva inagura igreja Atabae nian nu’udar parókia foun. Juventude lori banner ‘Mate ka moris ami defende nafatin ami-nia relijiaun’ no seluk tan.

Dia 2 fulan-abríl 2005
(Dia 3 fulan-abríl 2005, oras Timor-Leste nian) Papa João Paulo II mate.

Dia 8-9 fulan-abríl 2005
Prezidente indonéziu – Susilo Bambang Yudhoyono vizita Timor-Leste. Governu Timor-Leste ho Governu Indonéziu nian asina akordu provizóriu kona-ba fronteira. Akordu ne’e hatán 96% determina fronteira entre nasaun rua.

Dia 13 fulan-abríl 2005
Mohammad Fadel Khalaf nu’udar embaixadór Kuwait nian iha Indonézia hasoru Prezidente Xanana Gusmão iha Palácio da Cinzas hodi entrega karta kresidensiál nu’udar Embaixadór Kuwait nian ba Timor-Leste. Embaixadór ne’e mós fó hatene ba Xanana kona-ba kooperasaun iha esplorasaun mina-rai nian.

Dia 19 fulan-abríl 2005
Madre, padre, juventude no sarani sira husi Parókia Bobonaro, Suai, Liquiçá no Atabae halo manifestasaun pasífika iha Palácio do Governo oin. Polísia hasai manifestante kuaze 2000 husi ne’ebá. Koordenadór manifestante nian Padre Domingos Soares (Amu Maubere) husu governu halo diálogu kona-ba hanorin relijiaun iha eskola públika nian. Igreja mós reklama rezignasaun ba PM Marí Alkatiri. Manifestasaun ida-ne’e sei kontinua ba tempu naruk.

22 fulan-abríl 2005
Dia Prezidente-Repúblika, Xanana Gusmão partisipa Konferénsia Azia-Áfrika nian iha Jakarta (Indonézia).

Dia 28 fulan-abríl 2005
Rezolusaun Konsellu-Seguransa ONU nian Nú 1599 hodi estabelese Unotil (United Nations Office in Timor-Leste) ninia misaun polítika ba tinan ida, subtitui Unmiset hodi permanese to’o loron 20 fulan-maiu 2006.

Dia 30 fulan-abríl 2005
Komité Sentrál Fretilin halo reuniaun no rekoñese Marí Alkatiri ninia pozisaun.

Dia 3 fulan-maiu 2005
PNTL fó ultimatu ba manifestante husi igreja atu sai husi fatin manifestasaun nian. Maibé polísia hanaruk ultimatu ne’e.

Dia 7 fulan-maiu 2005
Dom Alberto Ricardo da Silva no Dom Basílio do Nascimento nu’udar reprezentante Igreja Katólika ho PM Marí Alkatiri asina Deklarasaun Konjunta iha Palácio do Governo ho testemuñu husi Prezidente Xanana Gusmão. Iha konkordánsia hamutuk katak matéria relijiaun nian tenke tama iha kurríkulu, kona-ba ninia frekuénsia sei deside tuir oras kurríkulu nian no tuir inan-aman ninia opsaun livre. Manifestasaun boot mós remata.

Dia 8 fulan-maiu 2005
Manifestante ida-ida fila ba sira-nia fatin.

Dia 12 fulan-maiu 2005
Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian hahú funsiona prezididu husi Prezidente-Repúblika Xanana Gusmão. Kompozisaun ba membru hamutuk iha na’in 9 maka Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, Ministru Negósiu Estranjéiru no Kooperasaun nian, José Ramos-Horta, Ministru Justisa nian, Domingos Maria Sarmento, Ministru Interiór nian, Rogério Lobato, Sekretáriu Estadu Defeza nian, Roque Rodrigues, Komandante F-FDTL nian, Brigadeiru Jenerál Taur Matan Ruak,  Komandante PNTL nian, Paulo de Fátima Martins, Xefe Nasionál ba Seguransa Estadu nian, Ricardo Ribeiro.

Dia 19 fulan-maiu 2005
Fin husi operasaun ba manutensaun pás ONU nian. Militár, polísia no konselleiru governu nian redús husi 900 ba 275.

Dia 20 fulan-maiu 2005
Loron ba restaurasaun independénsia dala-3. Militante no simpatizante Fretilin kuaze na’in 7000 mai husi distritu oioin halo marxa iha Díli. Unmiset remata no Unotil hahú ninia serbisu.

Dia 3 fulan-juñu 2005
Hasegawa Sukehiro husi Japaun nafatin sai Reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál ONU nian no sai reprezentante ba Unotil.

Dia 27 fulan-juñu 2005
PM Marí Alkatiri ofisialmente anunsia estrutura foun ba governu. Aumenta ministru foun 5, nune’e gabinete hamutuk iha pozisaun na’in 41.

Fulan-jullu 2005
Banku Mundiál kritika governu nia ‘poor outreach’ ba populasaun.

PM Marí Alkatiri vizita Kuba ne’ebé rezulta estudante timoroan na’in 270 maka haruka ba estuda medisina aumenta husi na’in 20 ne’ebé haruka uluk iha tinan 2004.

Dia 3 fulan-agostu 2005
Promulga lei hodi harii Fundu Petrolíferu. 


Dia 11 fulan-agostu 2005
Prezidente Indonéziu, Susilo Bambang Yudhoyono no Prezidente Timor-Leste nian, Xanana Gusmão ofisializa CVA.

Dia 20 fulan-agostu 2005
F-FDTL hala’o serimónia ba aniversáriu Falintil nian dala-30 iha Oe-Cússi.

Dia 30 fulan-agostu 2005
Indonézia ninia Ministru Negósiu Estranjéiru, Hasan Wirayudha ho Ministru Negósiu Estranjéiru Timor-Leste nian, José Ramos-Horta asina akordu markasaun nian ba fronteira entre nasaun rua iha Mota-Ain. Partidu polítiku foun Undertim (Unidade Nacional Democrática de Resistência Timorense) harii ofisialmente. Eis-komandante Falintil, Cornelio Gama aliás L-7 sai prezidente partidu nian.

Dia 20 fulan-setembru 2005
Eleisaun ba xefe-suku iha Distritu Díli no Liquiçá.

Dia 22 fulan-setembru 2005
STAE (Servisu Técnico da Administração Eleitoral) anunsia katak iha Distritu Díli nian Fretilin manán iha aldeia 190 (78.84%) no iha Distritu Liquiçá, aldeia 101 (75.37%).

Dia 31 fulan-outubru 2005
CAVR entrega Relatóriu Chega! ba Prezidente Xanana Gusmão no Parlamentu Nasionál. Laiha resposta ofisiál husi rua ne’e. Relatóriu ne’e ho pájina 2000 resin hakerek sobre violasaun kontra direitus umanus durante okupasaun indonézia husi tinan 1974-1999. Ida-ne’ebé estima númeru ema mate relasiona ho períodu konflitu nian ho númeru entre 102,800 no 183,000.

Dia 7 fulan-dezembru 2005
AMRT (Arquivo Museu da Resistência Timorense) inagura iha área Universitáriu UNTL nian, Díli. Iha data hanesan iha tinan 1975, indonézia halo invazaun mai Timor-Leste.

Dia 9 fulan-dezembru 2005
Membru PNTL na’in 10 desloka ba Kosovo (Europa Leste) hodi kumpre misaun ba pás UNMIK (United Nations Interim Administration Mission in Kosovo) nian.

Dia 20 fulan-dezembru 2005
Sekretariadu Pós-CAVR inagura husi Prezidente Xanana.

Dia 31 fulan-dezembru 2005
UNHCR ninia misaun iha Timor-Leste remata. Durante tinan 6, UNHCR (United Nations High Commissioner for Refugees, Alto Comissariado das Nações Unidas para os Refugiados) ajuda refujiadu ne’ebé obriga sai husi sira-nia uma iha runguranga polítika tinan 1999, ida-ne’ebé pelumenus iha ema na’in 250,000 maka sai refujiadu. UNHCR hatete katak refujiadu na’in 225,000 filafali mai Timor-Leste.


Foto: Selo de Timor-Leste

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*