Afonso Sávio: Dedika ninia an tomak (1946–79)

Introdusaun

Tersa-feira, loron 17 fulan-abríl tinan 1979, kamioneta militár indonézia tula dadur sira husi Lospalos. Entre sira, ida maka Afonso Sávio, Sekretáriu Rejionál Lospalos (1975–77) no Segundu Komandante ba setór Ponta-Leste (1976–77) ne’ebé ikusmai lakon iha área Lautém nian. Iha momentu funu hamosu komplesidade oioin ho militár indonézia nia serku no kontradisaun interna iha Fretilin (Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente). Akuzasaun nu’udar “ajente” Xavier nian mezmu la’ós kauza direta maibé termina Afonso Sávio ba kroat inimigu nian. Maski nune’e kumpre ninia vokasaun, reziste funu-balun indonéziu to’o raan turuk ikus. Istória ne’ebé parte ida husi epopeia timoroan, eh karik reprezenta saida maka Xanana Gusmão hakerek katak fataluku sira dixiplina liu nu’udar funu-na’in iha situasaun difisil.[1]

Nu’udar biografia ne’ebé publika hafoin independénsia, eskrita ne’e foka ba indivíduu timoroan ninia moris durante funu. Mezmu limita atu elabora kle’an faktu istóriku sira, maibé fó perspetiva hodi komprende didi’ak Afonso Sávio haknaar an tuir ninia era, haluan ita-nia koñesimentu ba inisia formasaun Fretilin nian iha Lospalos (Ponta-Leste) tinan 1975; in situ organiza an hasoru invazór indonéziu to’o Base de Apoio iha Matebian rahun.

Tempu ki’ik no asesu ba edukasaun

Funu foin liu no husik trauma ba povu iha illa Timór, hafoin invazaun japoneza iha tinan 1942–45. Restu materiál funu sei halekar iha área Lospalos nian bainhira Afonso da Conceição Sávio moris iha Tchauluturu, loron 15 fulan-agostu tinan 1946, husi aman José Macario da Conceição no inan Adelina Sanches. Tinan rua depois 1948, Misionáriu Salezianu hahú ninia prezensa iha Lospalos.[2] Husi ne’e eduka matenek-na’in sira husi jerasaun setenta e cinco nian ne’ebé tuba no maior parte mohu iha funu hasoru okupasaun indonézia. Misaun Fuiloro nian durante tempu portugés nu’udar memória furak ho selebrasaun Natal no Paskua nian, maibé marka ba dominasaun portugeza maka loron Camões (10 de Junho) nian.[3] Durante loron tolu reinu husi postu lima mai iha Lospalos Vila, ida-idak lori bukae rasik, asiste korrida kuda, ema dada tali no halai; dansa, dahur no bidu; akompaña múzika husi violinu no kaita[4] bainhira ema seidauk imajina katak funu sei mosu.

Afonso Sávio ki’ik hela ho Makarso (José Sanches), avó-mane husi ninia na’i-feto nu’udar xefe-suku Fuiloro nian iha Opoleti. Kuaze to’o idade joven pasa tempu hamutuk maun-alin na’in ualu iha savana ho oan-mane sira sempre gosta halimar korrida ho kuda, duni karau-vaka no tebe-bola.[5] Períodu ne’e fatuluku sira-nia estrutura sosiál sei metin, ne’ebé Afonso husi klase sosiál liurai nian, husi klá Naza Ratu nian no ninia avó-mane sai xefe-suku hetan priviléjiu balun.[6] Basá iha ema maka serbisu hodi hakonu nesesidade loroloron hanesan kuru-bee ka hois karau ninia susubeen ba sira. Situasaun ne’e kontinua, depois sira-nia avó-mane mate no maun-alin Afonso muda ba hela ho sira-nia na’i-mane, xefe-povuasaun Ira-ara nian ne’ebé tenta fahe ninia rikusoin ekilibradu ba feen tolu. Aleinde ne’e iha emar ne’ebé hakiak sira-nia animál, serbisu iha natar no to’os, inklui mós iha plantasaun ba nuu no kafé nian.

Maibé sistema feudál sai todan liu ba reinu, basá akumula mós impostu hanesan selu osan no materiál ba koloniál portugés. Afonso hahú haree buat sira-ne’e ho krítika haree ba prátika ne’e, katak reinu sira iha direitu ba liberdade, ida-ne’ebé ninia maun Benedito Sávio deside hodi selu impostu permanente kada fulan ba ema na’in rua, Sayrasa no Ze-Tcharun. Kondisaun ida ne’ebé iha meadu 1960, hahú muda bainhira mestisu balun komesa haki’ak animál iha planísie Lospalos, kompete ho xefe-suku sira hodi hadau reinu ninia apoiu. Liuliu Carvalheiro, na’in ba pekuáriu privadu ne’ebé jere husi António Morão hahú utiliza osan hodi selu kriadu sira sai kauza ba reinu sira namkari husi ukun liurai nian ne’ebé akontese mós ba família Afonso Sávio nian.[7]

Interasaun ho kultura europeia, faktu katak Afonso hela besik ho Misaun Fuiloro halo persiste lais modernidade ne’ebé divulga husi misionáriu ho pista seluk influensiadu husi xineza sira-nia prezensa. Nune’e nia kostuma hatais modelu europeu nian hanesan kalsa no faru bainhira iha fatin barak iha área Lospalos nian, inklui mós iha ninia knua Ira-ara, ninia maun-alin balun sei malkese.[8] Ba polítika ditadura Salazar nian sai sivilizadu signifika timoroan hatuur an nu’udar assimilado ida, ne’ebé tinan 1956–1960, Afonso hahú eskola iha Colégio de Don Bosco Fuiloro to’o akaba Quarta Classe. Mas envezde kontinua ba Eskola Públika, iha 196–264, Afonso joven frekuenta edukasaun partikulár iha kazerna Lautém nian ne’ebé adapta sistema eskolár governu nian sempre ezame hamutuk ho estudante regulár. Ninia maun Benedito Sávio selu eskudu 5 to’o 6 kada fulan ba orientádór privadu, Alferes Candelas no Majór Agostinho Dias da Gama, Comandante Sector 6 Lospalos, hafoin tinan 1964, Afonso mós muda ba Lospalos Vila to’o akaba Quarto Classe. Ninia intelektualidade hanesan figura sira seluk husi sírkulu estudante Lospalos nian iha períodu ne’e, maski laiha fonte eskrita, mas testemuñu balun haktuir katak Afonso pasa tempu barakliu ba leitura, fluente iha portugés no inglés. Iha família uma-laran konsidera ninia eruditu, duké ninia maun na’in rua mak akaba Quarta Classe hanesan Pedro Sanches, Segundo-sargento iha Secas 14 Lospalos no Benedito Sávio, Profesór monitór iha Iliomar.

Afonso joven ninia gostu ida maka dansa, até dala ida ezije ninia primu, José da Conceição sa’e motorizada hodi partisipa festa iha Baucau bainhira rai-nakaras daudaun. Iha área desportiva sai avansadu ba ekipa tebe-bola Lospalos nian.[9] Sai jogadór hanesan hetan ‘pasaporte’ atu livre husi serbisu públiku ka obrigatóriu, até kazu balun portugés sira selu fali jogadór sira-nia impostu.[10] Talentu tebe-bola nian lori Afonso sai funsionáriu ba SAPT (Sociedade Agricola Pátria e Trabalho) iha Dili, parte CTT (Correios, Telegrafos e Telefones) nian ho saláriu kada fulan eskudu kontu tolu. Hela iha kapitál entre tinan 1967–68, nia mós frekuenta Quinto Ano, iha klase noturno Liceu, Dr. Francisco Vieira Machado, aula Ciências Sociais maski la ramata dixiplina hotuhotu. Nune’e mós kontinua sai jogadór iha klube Académica ne’ebé durante jogu balun komesa konfronta portugés sira tanba rekuza atitude rasista.[11]

Militár iha Baucau

Iha tinan 1969, depois formasaun iha Centro de Instrução, Taibesi, Afonso kumpre militár obrigatóriu no koloka nu’udar soldadu iha infantaria Baucau, Companhia Caçadores Número 12. Biar nune’e, ninia inklinasaun sempre boot liu ba tebe-bola no leitura. Até lori tuir pakote lilin boboot iha kama-andar soldadu nian no lee to’o kalan-boot tanba eletrisidade lakan to’o de’it tuku sia kalan. Aleinde ne’e nia mós sai kliente ba A Voz de Timor no karik akompaña krítika ho debate husi leitura sekreta balun sobre funu koloniál iha Áfrika-Portugeza,[12] bainhira asesu ou publisidade ba informasaun sei limitadu liu. Enkuantu iha inísiu husi dékada 1970, sei la posibilita iha diskusaun ba asuntu sira-ne’e, basá PIDE (Polícia Internacional Defesa do Estado) ninia ajente sira sempre hafuhu beibeik.

Infantaria Baucau nakfahe ba tropa besik atus ida ho diviza aas liu ba timoroan maka furriél, kompatível ho realidade katak uitoan liu mak alkansa postu ofisiál. Maibé regra militár trata timoroan no portugés iguál. Se diviza hanesan no NIM (Número de Identificação Militar) tuirmalu sempre refeisaun iha meza ida. Mas neineik soldadu portugés sira hahú haketak an no despreza soldadu timoroan, ida-ne’e hamosu murmura, mas Afonso hatete portugés sira iha ‘direitu’, bainhira liafuan ne’e seidauk sai pontudevista komún ba timoroan ida. Iha kazerna sai ninia mellor amigu maka Dinis de Carvalho[13] no Boaventura de Almeida mesak fataluku, até ida ikus tuir liña parenteska sei ninia rian rasik.[14] 

Bainhira termina vida militár iha 1973, Afonso sai funsionáriu onoráriu iha administrasaun ba Konsellu Lautém nian ne’ebé ninia maun Benedito Sávio serbisu uluk iha-ne’ebá. Altura ne’e Afonso hahú habelun Monitora EscolarOlinda Cristovão ne’ebé ikusmai sira kaben iha Igreja Fuiloro, tinan 1974.[15] Iha ninia knua tanba ema maioria analfabetu, iha tinan 1974, Afonso deside hodi hanorin lee no hakerek iha lia-portugés ba kuaze ema na’in sanulu, envolve ninia maun-alin no feton sira. Nune’e esperiénsia husi vida militár, maizumenus hatán malu ho dixiplina edukativa iha Koléjiu Don Bosco, forma Afonso ninia karakter lideransa nian.

Revolusaun no formasaun partidária

Guerra Fria[16] globalmente afeta deskolonizasaun iha rai oioin ne’ebé barak nakfila ba funu ho trajédia umana. Mas laiha dúvida, iha governu koloniál ninia matan, antes no inisia Revolução dos Cravos, dia 25 fulan-abríl 1974, Timor-Portugés hanesan tasi-boot pás nian kompara ho kolonia áfrika portugeza.[17] Pelumenus situasaun kalma ho espetativa forte ba liberdade to’o fulan-agostu 1975. Husi sirkunstánsia ne’e, emar ho antesedente variável introdús partidu polítiku sira husi baze iha Díli, espalla ba territóriu tomak inklui mós iha Konselu Lautém.

Dahuluk mak UDT (União Democrática Timorense) harii iha dia 11 fulan-maiu 1974 ho tendénsia konservativa defende prezensa portugeza, mezmu a favor ba independénsia. Introdús husi António Morão maka dada «malai» Ambrósio ne’ebé hola feto husi Lospalos no envolve timoroan hanesan Veríssimo Quintas,[18] Luís Monteiro, Serafim Amaral, Abílio Freitas, Pedro Sanches, Miguel Esteves, Afonso Pinto no seluk tan. Ninia afiliasaun iha Lospalos barakliu maka mestiço sira nu’udar na’in ba pekuáriu ou kompañia ki’ik, funsionáriu no tropa portugeza balun. UDT mós aprosima kedas xefe-suku no liurai sira hodi organiza populasaun. Nune’e xefe-suku Fuiloro nian, Fernando Sanches no Muapitine nian, Abílio Freitas, organiza manifestasaun iha eskritóriu administrativu Lospalos nian hodi hatudu sira-nia apoiu ba Portugál.[19]

Daruak mak ASDT (Associação Social Democrata Timorense) harii iha loron 20 fulan-maiu 1974, hakarak ukun rasik-an totál. Introdús iha Lospalos husi joven intelektuál sira maka sai funsionáriu, enfermeiru no profesór. Hahú hosi Eduardo do Anjos no João Ernestino de Andrade Sarmento ho emar influente sira hanesan Afonso Sávio, Benedito Sávio no Filipe Quintas.[20] Afonso rasik kuandu tun ba Díli, komesa envolve diskusaun sobre situasaun polítika, halo iha Dinis Carvalho ninia uma besik área Bidau nian ho António João Gomes da Costa alias Ma’hunu Bulerek Karathaiano.[21] Kontráriu ho UDT ninia estratéjia, ASDT aprosima kedas reinu sira hodi hetan apoiu. Ikus maka Apodeti (Associação Popular Democratica Timorense) harii iha dia 27 fuan-maiu 1974, kuaze laiha fundasaun metin iha Lospalos, mas ninia figura sira iha okupasaun indonézia sai lider governante nian hanesan Afonso Sávio ninia banin rasik Tomé Cristovão, Cláudio Vieira no Edmundo Conceição da Silva.

Governu portugés iha konjuntura ne’e harii Comissão Promotora, lidera husi Afonso no Filipe Quintas, prepara eleisaun ba Presidente da Câmara Municipal. Até oferese elikópteru hodi tula Afonso Henriques (ASDT) no Adelino Freitas (ASDT) bá organiza eleisaun iha postu sira. Presidente da Câmara eleitu maka Miguel Esteves (UDT) ho vise rua, Serafim Amaral (UDT) no Benedito Sávio (ASDT).[22] Prosesu ida demokrátiku iha portugés sira-nia matan, mas ASDT Lospalos nian bolu ba eleisaun ne’e, demokrasia fantoche hodi lohi timoroan. Biar nune’e eleisaun kombina métodu tradisionál ho ema ida votu ida, kontinua hala’o iha povuasaun sira iha fulan-marsu 1975 ho rezultadu na’in tolu-nolu-resin-tolu husi povuasaun atus ida rekuza ninia liurai tradisionál. Inklui mós Afonso ninia tiun, Fernando Sanches lakon ho Filipe Quintas (ASDT) iha suku Tchauluturu.[23] Mas prosesu ne’e kuaze sai furin ikus ba podér koloniál ne’ebé mohu daudaun iha revolusaun ninia laloran.

Husi ASDT ba Fretilin

ASDT estabelese iha Lospalos ho ninia prezidente mak Afonso Sávio, hafoin fulan-setembru nakfila ba Fretilin, ofisializa ho dada bandeira iha Sekretariadu. Forma mós estrutura ba Komité Rejionál nomeadamente Afonso Sávio (Secretário Regional), Benedito Sávio (Primeiro Vice), Filipe Quintas (Segundo Vice), Vítor Gandara no Fernando Canto (Responsavel ba OPJT, Organização Popular de Jovêns Timorense), Felicidade Gandara (Responsavel ba OPMT, Organização Popular da Mulher Timor), Afonso Henriques no Filipe dos Santos alias Sakin Nere (Seção de Informações e Segurança), José Ferreira (Seção de Educação) Adelino Freitas no Manuel Sarmento alias Katchumoko (Seção de Administração Interna), João Ernestino de Andrade (Seção de Saúde e Assistência) no José da Conceição (Seção de Agricultura e Pecuária).

Kompozisaun ba estrutura harii husi relasaun kamaradajen liuliu dada uluk figura influente sira. Kerdizér kontrária ho kondisaun uluk ho rezisténsia pasiva, halo neineik ka hasees an husi opresaun, entaun ho formasaun partidária hatadak liña foun kontra kolonializmu, basá povu hahú livre hodi espresa an. Nune’e hakribi prátika koloniál, Afonso Sávio ho ninia kamarada sira troka malu esklarese mudansa polítika iha Portugál, impaktu ba kolónia, Fretilin ninia programa ba ukun rasik-an no luta hasoru kualkér forma ba esplorasaun hanesan selu impostu, kastigu ho palmatóriu nomós serbisu asuliar. Ideia prinsipál laiha atan ba ema ida (exploração do homem pelo homem), igualdade ba ema boot ka ki’ik nomós entre feto no mane. La’ós retórika maibé sinu hodi hakoi sistema feudál iha knua Ira-ara, Afonso deklara libertasaun no hahú kore asuliar no atan sira. Tan ne’e bainhira Fretilin ninia estrutura halo esklaresimentu no fahe emblema no kartaun partidária, povu ki’ik unidu iha euforia ho grito: Abaixo colonialista! Abaixo fascista!

Estrutura nasionál nomeadamente Marí Alkatiri, Helio Pina, António Carvarinho no seluk tan, vizita Lospalos no hela loron rua iha Benedito Sávio ninia uma iha Fuiloro. Husi ne’ebá maka bá atua reuniaun ho delegadu sira no fó-pose ba kuadru sira iha suku haat maka Fuiloro, Ira-ara, Home no Bauro;[24] Carvarinho iha biban ne’e hanorin mós kantiga revolusionária ba juventude sira. Iha sirkunstánsia ida, husi uma-laran no família boot ninia sírkulu hahú iha diskordánsia entre Afonso hasoru ninia maun Pedro Sanches, UDT ninia aderente ida. Bainhira Sanches tenta influénsia povu katak Timor-Portugés seidauk bele ukun an, Afonso maka sempre kontra ideia ne’e no anúnsia ba públiku katak se problema ukun rasik-an rezolve liuhosi dalan diplomátika, entaun polítiku sira maka sei hatán. Maibé se hasoru invazaun militár, povu hotuhotu sei hamutuk sai lutu nasaun nian. 

Lospalos: golpe no kontra-golpe

Paijazen hakmatek mas simultáneu ho golpe iha Díli, dia 11 fulan-agostu, milísia udetista tekitekir lansa movimentu hodi kontrola Lospalos iha dia 13 fulan-agostu. Lidera husi António Morão ataka kompañia Tropas Secas 14 nian ho apoiu husi komandante Kapitaun Vasco Lino da Silva. Morão, Silvério Carçeres, Ambrósio, Américo Cabral no Tónico, hotuhotu armadu maka bá kaptura Fretilin sira-nia lider iha eskritóriu administrasaun nian. Prinsipalmente Afonso Sávio, Filipe Quintas, Manuel Sarmento, Benedito Sávio no Afonso Henriques lori bá dadur iha Baucau ho tratamentu aat.[25] Entretantu Adelino Freitas no Vítor Gandara ne’ebé hadadur iha Companhia Secas 14, haruka ba suku balun hodi esklarese Fretilin ninia derrota[26] no liña ida ho Igreja Katólika akuza iha públiku katak Fretilin komunista.[27] Reduzida husi sistema kapitalista ninia antíteze hodi designa ho propaganda: «ema ida ninia feen, sai ema hotuhotu ninia feen».

Entretantu sees husi Díli, nu’udar casus belli, primeira Companhia das Forças da Fretilin proklama insureisaun armada no mobiliza soldadu timoroan hodi ataka kuartél Aileu nian iha dia 15–17 fulan-agostu. Fretilin mós harii Falintil (Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste) iha dia 18 fulan-agostu no mobiliza forsa husi kuartél Díli nian ba levantamentu iha dia 20 fulan-agostu 1975,[28] ne’ebé kontrola tiha kapitál liu loron rua ka tolu maka Tropas lospalos-oan envolvida iha golpe hahú movimenta husi Díli ba parte leste. To’o Vemasse hodi desvia UDT ninia atensaun, dere arame[29] ba kuartél Lospalos nian katak Fretilin lakon no hahú hamlaha to’o rei UDT sira-nia ain. Ne’e efeitu kedas ba UDT sira iha Lospalos, selebra ho botir-serveja, haklalak: vitória já é nossa! Vitória já é nossa! Kalan ne’e movimentu to’o Baucau, hasai Afonso Sávio ho lider sira seluk husi prizaun no dere tan arame: ‘Fretilin kontrola tiha situasaun!’[30] Udetista sira dezmoralizadu kedas no balun kadeia an rasik. Fretilin ninia dadur ne’ebé livre tiha ona junta ho Segunda-Liña no simpatizante sira, dadeersan bá simu movimentu husi Díli iha Samarne – Teimoko ho hananu Foho Ramelau.

Situasaun kaótika basá Fretilin ninia militante ida-idak hadau kilat husi kompañia no baku dolar udetista sira mak hasai husi kadeia. Nune’e mós mobiliza povu hotuhotu husi merkadu bá kuartél militár no bá asiste içar da bandeira Fretilin nian bandeira iha sekretariadu administrativu. Udetista sira lahó kanek todan hotuhotu bá asiste maka derrepente mestiço, Luís Goudinho hetan pankada no mate. Ne’eduni evita situasaun piór liután, Afonso uza ninia autoridade esklarese ba publiku katak ema hotuhotu tenke simu malu no hili dalan úniku, ukun rasik-an. Aviza mós emar UDT no Apodeti nian atu entrega sira-nia bandeira ka emblema. Mas Tomé Cristovão husi Apodeti mak obedese. Portantu Fretilin ninia militante ho unimog rua ba kaer xefe-suku afiliadu sira maka lakoi halo tuir, baku no obriga sira serbisu iha natar, iha área Pato, besik Lospalos.

Indonézia invade no formasaun ba Base de Apoio

Fretilin defaktu kontrola tiha situasaun, nune’e ninia braço armado, Falintil lidera husi José dos Santos[31]  mobiliza povu ba treinamentu militár intensivu entre fulan outubru–dezembru hodi antesipa funu. Hafoin koloka sira ba forças milícias voluntárias[32]  hodi reforsa tropas regulár konsiste husi Primeira no Segunda Linha. Entretantu Indonézia invade Dili, dia 7 fulan-dezembru 1975 no dia 10 fulan-dezembru hahú okupa Baucau.[33] Nune’e Afonso nu’udar Sekretáriu-Rejiaun ho xefe-suku balun hala’o esklaresimentu ba povu inklui mós dadur udetista sira ne’ebé kore tiha ona, para hotuhotu retira ba ai-laran. Ekipamentu funu nian hanesan koñeta-munisaun hotuhotu lori ba abrigu japonés iha Paimeria, área Lorehe nian. Hori fulan-janeiru hela Falintil de’it kontrola Lospalos no kompañia militár maka parakedista indonézia tun no okupa área Ipisal–Foe (entre Home–Titilari), madrugada dia 2 fulan-fevereiru 1976, nein batalla. Basá haree Falintil ninia forsa ki’ik, José dos Santos aviza hodi evita tiru malu. Nune’e forsa indonézia avansa husi estrada Pato – Titilari nian, akompaña ho bombardeamentu ataka kompañia militár no kontrola kedas diresaun husi Lautém, Raça, Titilari, Bauro to’o Lospalos. Portantu Falintil retira ho organizadu.[34] Entre sira grupu ki’ik hamutuk ho Afonso mak ikusliu rekua ba área Tchaivatcha nian.

Responde ba situasaun, Afonso estabelese kedas enkontru rejionál hodi reorganiza funu ho lider militár sira iha Belta-Três, fulan-marsu 1976. Mas ambiente kontinua dezorganizadu, até ninia maun Pedro Sanches la hakbesik ba Komandu-Setór. Afonso mós ordena kedas ninia guarda-kosta, Júlio da Conceição, «se Pedro lamai nafatin, tiru mate iha fatin!» Nune’e Pedro no komandante sira seluk hotuhotu bá partisipa enkontru hodi deside divizaun ba Zona Militár iha Rejiaun Lospalos nian. Baze mak iha Belta-Três[35] no zona sira mantein estrutura antes invazaun hodi hatuur liña ba evakuasaun husi rejiaun Lospalos,  Zona Lautém-Moro, Tutuala, Luro to’o Iliomar.[36] Enkuantu Comité da Zona sira mak Alcino Fernandes Xavier (Moro-Lautém), Inácio de Loyola (Tutuala), Duarte Mauko (Luro) no Tomás Pinto alias Lesamau (Iliomar

Entre Afonso Sávio no João Branco

Dinámika militár iha Rejiaun Lautém, tinan 1976, hamosu kestaun kompleksa ne’ebé presiza investigasaun abranjente. João Branco, Komandante Setór Ponta-Leste, ninia xegada husi Dili to’o iha Lospalos, hakbesik an kedas ba Veríssimo Dias Quintas ninia seksaun iha Tcharakana no komesa kontakta forsa indonézia. Pontudevista katak Falintil militarmente labele manán funu konvensionál, indiretamente hamosu manobra balun. Karik liutiha diskusaun ho Pedro Sanches, Afonso planeia katak Falintil ninia seksaun ida sei tun ba rende hodi apoia forsa indonézia no sekretamente halo kontra-atake ka sabotajen. Planu ida maka asalta misaun umanitária internasionál ninia aviaun ka elikópteru hodi hatudu funu iha Timor-Leste ba mundu. Ba ida-ne’e indika joven, Albino da Conceição maka tun ho seksaun iha vila hodi halo ligasaun ho Fretilin.[37] 

Maibé buat hotuhotu la’o latuir planu, bainhira Komisáriu Polítiku Ponta-Leste nian, Juvinal Inácio (Sera Key) iha fulan-juñu to’o Belta-Três husi Uatu-Carbau. Fulan tolu dahuluk nia hakerek surat ba João Branco, maibé lahetan resposta. Tama ba fulan-outubru, durante reuniaun iha Matar-Pitin, Belta-Três, João Branco mós partisipa maka seguransa sira derrepente kaer mane ida husi vila no inkere kedas. Mas haree-hetan João Branco, ema ne’e espontaneamente deskobre sai ninia knaar duplu, «Komandante ne’e bá kontaktu beibeik ho forsa indonézia iha vila». Afonso tenta defende, maibé Komandu ordena dezarma no kesi kedas João Branco. Detein tiha loron balun maka kore fali nia hodi hamaluk Juvinal iha Belta-Três, mas ikusmai lori ba kastigu iha área Lorehe nian. Nune’e Mauhunu nomeadu hodi substitui Branco, maibé duvidozu hodi asume kargu ne’e, nia rezigna an. Entaun Pedro Sanches sai komandante Setór no Afonso maka Segundu Komandante.

Manobra ne’e karik besik ninia rohan iha fulan-outubru, bainhira Kompañia Belta-Três halo asalta ba Tcharakana. Enkuantu Virissimo ho ninia ema sira mós prepara daudaun ba rende no kontakta Indonézia ne’ebé haruka tankedegerra ba área ne’ebá. Ne’eduni asaltu kansela tiha, mas frisaun ne’e lahalakon ideia hodi koloka Falintil ninia «seksaun ida» iha inimigu leet. Nune’e Afonso orienta Komandante Zona, Marcelino Lourreiro kore João Branco nune’e halai sai husi kadeia. Enfin Branco organiza ninia emar ba envolve Tonsus (Peleton Khusus), Pelotaun Espesiál timoroan ne’ebé enkosta Indonézia maibé sekretamente halo ligasaun ho Fretilin. Bainhira forsa indonézia ataka Matebian,[38] Tonsus halo kontra-atake husi kotuk hodi oho soldadu indonéziu sira. Sira mós kria sélula klandestina dahuluk iha Ponta-Leste ne’ebé ikusmai Xanana Gusmão hatutan depois Base de Apoio rahun. Sobre João Branco ninia motivu loloos hodi kontakta forsa indonézia seidauk iha pontu naroman. Maski iha dúvida, mas koerénsia faktu sira hatudu tátika ninia hun no esplika Branco ninia knaar duplu, Falintil ne’ebé disfarsa an nu’udar apoiante indonéziu, mezmu kualkér negosiasaun ho inimigu sei konsidera traisaun. Kerdizér tátika ne’e sekreta, mas implisitamente iha liña-koordenasaun ka koñesimentu husi lider prinsipál sira iha Belta-Três.

Rekua ba Matebian no kontradisaun 

Maioria husi povu iha Lautém rekua ba Matebian liuhosi kosta-súl ho rota: Tutuala – Muapitine – Belta-Três – Lorehe – Cacavem – Luro – Baguia – Matebian. Sira ne’ebé hela iha parte oeste husi estrada ne’ebé forsa indonézia kontrola, foti diresaun husi Luro no Iliomar, maski nune’e populasaun balun haketak an iha Foho Paitchau no área Nari nian. Juvinal Inácio maka lidera rekua ba Matebian, adapta husi Mao-Zedong,[39] maibé la’ós laiha opozisaun. Afonso no lideransa militár iha Ponta-Leste inklui Pedro Sanches dúvida ho tátika ne’e. Se forsa no povu konsentra iha fatin ida hanesan tama lasu, tan Indonézia ninia superioridade ho forsa terrestre, marítima no aérea bele halo serku konsentradu. Mas nu’udar kuadru médiu, sira laiha influénsia atu hola desizaun. Enkuantu konjuntura polítika muda daudaun ho prezensa husi membru CCF (Comité Central da Fretilin) nian, Inácio Fonseca (Solan) no Fernando Teles (Tchay), mesak aliñadu ho Juvinal Inácio. Ida-ne’e afeta Setór Ponta-Leste fahe ba rejiaun rua: Zona Moro-Lautém, Tutuala no Lospalos sai rejiaun ida ho Sekretáriu maka Fernando Tchay no vise mak Afonso Sávio. Entretantu zona Luro no Iliomar sai rejiaun ida ho Sekretáriu maka Inácio Solan no vise maka Benedito Sávio.[40]

Dia 15 fulan-maiu to’o dia 2 fulan-juñu 1976, Fretilin organiza Konferénsia Nasionál iha Soibada, sobre estratéjia tuirmai no rekoñese katak inútil hodi kontinua kombate hasoru ABRI (Angkatan Bersenjata Republik Indonesia, Forsa Armada Repúblika Indonézia nian). Nune’e aprova Falintil halo rezisténsia ho semigerrilla no apoiu lojístiku husi populasaun sívil. Mas laiha unanimidade, até lider balun kontra ideia sobre revolusaun sosiál hanesan Prezidente Francisco Xavier do Amaral hato’o ninia laran-rua no membru husi liras militár Fretilin nian hola pozisaun neutrál.[41]Iha rohan tinan 1977, bainhira povu barak hahú mate tanba moras ka hamlaha, sai todan ida ba Fretilin, hamosu debate kona-ba povu sivíl ninia papél. Xavier do Amaral ninia pontudevista katak presiza asaun ida hodi evita destruisaun, entaun povu sívil bele rende hodi kontinua rezisténsia iha suku no vila. Enkuantu Falintil ninia lideransa haree katak devér hodi defende povu sivíl ho númeru boot limita sira-nia kapasidade ofensiva. Maibé polítiku sira haree katak presiza iha uluk mak edukasaun polítika ba povu nu’udar komponente determinante iha luta populár no revolusaun sosiál.

Ikusmai Vise Prezidente Nicolau Lobato asina despaixu ida,[42] akuza Xavier do Amaral derrotista no traidór, halo «krime» seluk hanesan korrupsaun, poligamia, sabotajen, autoritarizmu, feodalizmu nomós asasíniu; hamosu movimentu paralelu ida hodi hafraku Fretilin. Nune’e maltrata nia, baku no hatama ba rai-kuak. Hafoin nia eskapa durante Indonézia halo ofensiva no kaptura husi ABRI, iha tinan 1978. Ida-ne’e inisia «limpeza» iha Fretilin laran, mosu ezekusaun públika, dadur ema barak, maltratada no forsada ema hodi fó informasaun sobre ema seluk to’o suspeita no kaer sé de’it maka besik Xavier do Amaral ka kolabora ho Indonézia.[43]

Konflitu influénsia to’o Ponta-Leste, bainhira detein lideransa sivíl no militár rejionál ho akuzasaun nu’udar «ajente Xavier» nian, bainhira sira hetan konvida ba konvokatóriu iha Matebian Feto. Afonso Sávio hetan inkriminasaun inklina iha rede Xavier nian. Kuaze ninia família tomak hetan detensaun, balun iha Iliomar no Besi-Manas (Luro). Aleinde ne’e detein mós José dos Santos, José Andrade de Sarmento, Dinis Carvalho, Gil Fernandes, Vítor Gandara no seluk tan.[44] Akuzasaun katak sira halo kontaktu ho militár indonéziu. Kapturasaun hirak-ne’e lidera husi Juvinal Inácio, Mauhunu, Fernando Tchay no Inácio Fonseca ho apoiu husi forsa Sentru-Leste nian.

Durante investigasaun, dadur sira maltrata to’o rezulta balun mate hanesan José dos Santos, Adão Amaral no Cristovão Lopes. Xanana Gusmão deskreve oinsá Pedro Sanches afirma naran balu, tanba la aguenta moras bainhira hetan sunu ho sigarru.[45] Pedro rasik kaer pontudevista militár, ne’ebé liña ida ho Xavier do Amaral katak povu tenke tun no forsa maka reziste iha ai-laran. Até ninia planu loke odamatan ba Tonsus João Branco nian hamutuk forsa indonézia tama ba área Zona Libertadas,[46] Belta-Três, maibé lori tun de’it povu balun. Portantu Afonso sempre kaer ideia katak tenke hanorin uluk povu para sai politizadu.

Kuaze laiha evidénsia forte ba akuzasaun sira. Indikasaun balun hodi detein Afonso no emar ne’ebé deskonfiadu besik ho nia, la’ós hotuhotu fundamenta ba ideolojia, tátika no estratéjia funu nian. Perspetiva balun hatete ninia hun hahú kedas bainhira Nicolau Lobato nomeia Afonso ba membru CCF nian no iha konfiansa liu ba nia, duké membru destakadu sira iha Ponta-Leste. Testemuñu balun mós haktuir kontradisaun mosu bainhira Afonso konfronta Fernando Tchay ninia koñesimentu sobre Materialismo Dialectico Historico[47] durante kursu polítiku orienta husi Juvinal Inácio iha Belta-Três. Aleinde Solan no Tchay ladún iha kbiit forte hodi organiza povu nomós ho Mauhuno ne’ebé dalabarak haketak an.[48]

Maibé dadur sira mós tenke hatán pergunta ketaketak iha interrogasaun laran. Hanesan Boaventura de Almeida tenke responsabiliza G-Três ne’ebé hadau husi Komando Lavei, komanda husi Bonifácio dos Santos hodi lori rende ba Indonézia.[49] Katak laiha pergunta fundamentál relasiona ho «ajente Xavier» nian. Nune’e bainhira forsa indonézia ninia ofensiva maka’as liután, laiha razaun atu detein dadur sira. Sira mós livre ne’ebé balun justifika katak Xanana koloka ba Ponta-Leste, atu rezolve detensaun ba Afonso no detidu sira seluk.

Iha rohan fulan-novembru 1978, Matebian labele aguenta tiha ona forsa indonézia ninia cerco e aniquilamento,[50] até lideransa Fretilin no Falintil nian lakon orientasaun. Nune’e haruka povu hotuhotu tun ba vila ho mensajen: «fó imi-nia isin ba inimigu, maibé fuan no hanoin ba ukun rasik-an.» Barak mós husu justifikasaun sobre estratéjia hodi rekua ba Matebian. Xanana rasik ikusmai hakerek arrependimentu tanba evakua ema barak ba Matebian ne’ebé hamosu problema oioin no labele rezolve.[51] Bainhira Falintil konsentra hodi tun ba diresaun Ko’oleu nian (Súl Ponta-Leste), Boaventura de Almeida hamutuk Gil Sanches no Augusto Sanches, lori Juvinal Inácio ninia orden katak Afonso tenke tun ba vila. Rona ida-ne’e, Afonso nonook kle’ur uitoan no hahú tanis: «Juvinal Inácio iha-ne’ebé? Se imi lori Juvinal mai, kaer nia uluk hodi lori ba vila para bele responsabiliza duké povu maka sei lori todan.»

Iha situasaun krusiál Afonso hatudu determinasaun para entrega podér ba nia ho Pedro Sanches hodi lidera funu, halo kuadru no soldadu barak husu nia nafatin iha ai-laran. Maibé sente la seguru tanba forsa sira husi Sentru-Leste bele oho nia, liuliu nein esklaresimentu sobre «ajente Xavier» no katak nia la’ós traidór, Afonso deside via dolorosa tun ba vila. Hasoru Indonézia ninia interrogasaun iha Baguia, nia hatán: «Se imi oho kedas ha’u, imi la matenek tanba ha’u maka Sekretáriu-Rejiaun no sei hatán problema iha Lospalos.» Husi ne’ebá Tonsus mak akompaña tun to’o entrega nia ba Komandu Espesiál indonézia nian hodi prezu iha Lospalos. Hafoin ninia banin Tome Cristovão aprosima Indonéziu sira hodi permite Afonso bá hela iha uma nu’udar prizaun domisiliár.[52] 

Mas nein lakon kbiit, Afonso kontinua ninia klandestina ho ligasaun Belta-Três ka Home nian no halo enkontru subsubar, mas beibeik ho Tonsus iha vila laran. Adjuntu José da Conceição alias Jony mós hakerek karta, entrega liuhosi ninia kaben Olinda no Mena Hornay ne’ebé haruka nia halai sai. Mas molok planu ne’e realiza, dia 17 fulan-abríl 1979, bainhira Afonso sunu lais ninia dokumentu sira, kamioneta Komandu Espesiál indonézia nian to’o ninia uma. Informasaun espalla katak lori nia ho ninia kamarada sira bá hatún sasán barku nian iha Lautém. Loron aban iha Belta-Três, ninia kamarada sira, soldadu Falintil, José da Conceição seluk alias Piter-Leki no Kamarada Kilik Wai Gai hein ho orden atu lori sai nia. Mas Kilik ho de’it matan-been bainhira rona inimigu lori sai uluk ninia kamarada.[53] Revolusaun ninia kla’ak lakan no sunu ninia oan sira.[54] Patriota, Afonso Sávio lakon iha forsa indonézia ninia liman. Husik ninia kaben, maun-alin no família, ho lia-menon ba ninia kamarada sira iha Foho Matebian okos: «Ha’u tun maibé sei kontinua luta! Loron ruma Timor-Leste ukun rasik-an no imi tun bá vila, mas sei lahasoru ona ha’u».[55] 


Nota de rodapé
[1] Xanana Gusmão. 2002. Timor-Leste: Um Povo Uma Pátria. Lisboa. Edições Colibri. p. 47. Biografia ida husi realidade ne’e hakerek husi José Matosso. 2005. A Dignidade: Konis Santana e a Resistência Timorense. Lisboa. Temas e Debates.
[2] Koléjiu karik harii iha 1958. Haree Jorge Barros Duarte. 1987. Em Terras de Timor. Lisboa. p. 49, no Alfonso Nácher. 2004. Léxico Fataluco – Portugês. Dili. Aecid. p. 53-54.
[3]  
Luis de Camões, poeta boot portugés.
[4] Okaziaun ne’e Luís Perreira (Aldeia Cauto) maka toka violinu no kaita husi Mário (Aldeia Perequiqui). Aldeia rua ne’e parte suku Fuiloro nian. Entrevista Horácio Sávio, dia 15/04/2013.
[5] 
Maun-alin feton na’in ualu maka Pedro Dias Sanches, Alcino Sanches, Benedito Sávio, Afonso Sávio, Horácio Sávio, Ana Conceição Sávio, Lúcia Sávio no Iria Mónica Sávio.
[6] Fataluku ninia
estrutura sosiál nakfahe ba ratu (nobres), patcha (povo) no akan (escravos/atan). Haree Francisco de Azevedo Gomes. 1972. Os Fataluku. Universidade Técnica de Lisboa. Instituto Superior de Ciências Sociais e Política Ultamarina. p. 166.
[7]
Entrevista Horácio Sávio, dia 15/04/2013 & José da Conceição alias Iharala, dia 28/08/2013.
[8]
Malkese ka hakfolik hena maka bobar husi knotak. Lia-portugés langotim.
[9]
Kuaze maun-alin Afonso mesak jogadór hanesan Pedro Sanches (guarda-rede) no Benedito Sávio (avansadu). Entrevista Modesto de Almeida, 01/07/ 2013. José da Conceição alias Iharala sei Afonso ninia alin husi aman ida ho inan ketak.
[10]
Komunikasaun partikulár ho Valente Guterres. Xanana Gusmão mós haktuir katak partisipasaun desportiva nu’udar billete gratis ba festa, Um Povo Uma Patria, op.cit. p. 8.
[11] Iha Díli, Afonso Sávio hela ho sapateru, Gabriel, husi suku Pairara (Lautém) iha Lahane. Entrevista Modesto de Almeida, dia 01/07/2013.
[12]
Testemuñu balun haktuir Afonso ninia leitura ida maka livru Mao-Zedong. Ana Conceição Sávio (Komunikasaun Partikulár). Funu Angola (1961), Guinea-Bissau (1963) & Mosambike (1964) haree Comissão de Acolhimento Verdade e Reconciliação, 2005. Chega! Bab III: Sejarah Konflik. Dili. p.13.
[13]
Dinis Carvalho (Nelu Kadomi Timur) husi Moro-Lautém, Sub-Chefe Estado Maior no membru ba CCF (Comité Central FRETILIN) iha períodu CRRN (Conselho Revolucionário da Resistência Nacional) nian. Mate 1981, iha área Aitana durante Indonézia halo operasaun boot.
[14] Boaventura rasik ikusmai sai Komandante Pelotaun iha Komandu Lavei, iha tinan 1975. Entrevista Boaventura Almeida, dia 30/06/2013.
[15] Husi kazamentu ne’e hahoris Firmino Afonso Sávio ne’ebé mate iha tinan 1979.
[16] 
Governadór ikus Timor-Portugés, Lemos Pires haktuir iha Descolonização de Timor: missão impossivel? Sitasaun husi Geoffrey Gunn, 1999. 500 Tahun Timor Loro Sae. Dili. Sa’he Institute for Liberation & Nagasaky University. p. 424.
[17] 
Guerra Fria nu’udar konflitu bloku kapitalista lidera husi Estadus Unidus hasoru bloku komunista lidera husi Uniaun Soviétika, kompete iha aspetu ideolójiku, ekonómiku no militár ne’ebé hasai ‘tensaun’ iha mundu liuliu fó ameasa ba funu nakloke ho arma masiva husi tinan 1945 to’o 1990. Ho razaun katak Timor-Leste sai ‘Kuba’ ida iha Ázia Sudeste. Haree Baskara T. Wardaya. Memahami Perang Dingin Sebagai Bagian Dari Upaya Pelurusan Sejarah Indonesia. 2002. Sanata Dharma. Yogyakarta.
[18] 
Veríssimo Dias Quintas rasik halo relasaun parenteska nu’udar rian tanba ninia alin Nicolau Quintas hola Afonso ninia alin feto, Lúcia Sávio.
[19]
Pedro Sanches inisiadór ba manifestasaun foufoun envolve mós Afonso no Benedito Sávio maibé sira rua nakfila kedas depois Francisco Xavier do Amaral bá vizita Lospalos no harii ASDT. Entrevista Júlio Freitas, dia 30/08/2013.
[20] 
Eduardo dos Anjos no João Andrade de Sarmento (enfermeiru-xefe) mesak ema Laleia ne’ebé serbisu iha Lospalos.
[21] 
Mauhunu Bulerek Karathaino membru ba CCF destakadu iha Lospalos, aleinde Xanana no Fernando Teles Nacimento maka sei moris hafoin Base de Apoio rahun.
[22] 
Tuir Vítor da Costa loloos Afonso maka manán, maibé hetan manipulasaun basá nia husi ASDT. Prezidente Câmara sub-distritu maka Alcino Fernandes Xavier (Sub-distritu Lautém-Moro), Bartolomeo Dias (Tutuala), Duarte Mauko (Luro) no Tomás Pinto (Iliomar).
[23] 
Helen Mary Hill. 2000. Fretilin: Gerakan Pembebasan Nasional Timor Lorosae. Dili. Yayasan Hak & Sahe Institue For Liberation. p. 124-125.
[24]
Entrevista Francisco Lopes, dia 30/06/2013. Delegadu maka José da Conceição alias Iharala no Zeferino Dias Quintas.
[25] 
Afonso haktuir dadur iha Baucau hetan hahán kahur ho botir-rahun. Entrevista Inácio da Conceição, 29/06/2013. Momentu ne’e iha loron 15 fulan-agostu, movimentu ki’ikoan lidera husi Oscar Faria hamutuk Nicolau Quintas, Joaquin Ze-Txarun, Orlando Zetail, Adelino Freitas, Manuel Gandara, Horácio Sávio no Zeferino Dias Quintas tenta halibur kilat hodi hasoru UDT, maibé la realiza tanba kontra-golpe hahú uluk husi Dili. Entrevista Horácio Sávio, dia 15/04/2013.
[26]
Dadur seluk iha kompañia Lospalos nian maka José da Conceição no Vítor da Costa. Naran ikus hadadur mós iha Baucau.
[27]
Komunista nu’udar ideolojia (iha área polítika) ne’ebé adere ba doutrina Karl Marx no Friedrich Engels nian hakarak troka propriedade partikulár ho komunál ne’ebé kontrola husi estadu.
[28]
Marí Alkatiri, “Kona-ba istória fundasaun FALINTIL,” haree Timor-Post, Edisaun Tersa-Feira, 20/08/2010.
[29]
Arame lia-fuan ne’ebé tempu uluk ema uza atu dehan telefone ba tempu agora. Haree Aderito de Jesus Guterres Correia no kolega seluk. 2006. Disionáriu Nasionál ba Tetun Ofisiál. Dili. Instituto Nacional de Linguística – UNTL.
[30]
Aleinde hetan arame husi Baucau, iha Lospalos informasaun kona-ba golpe Dili akompaña mós husi rádiu. Entrevista José da Conceição alias Iharala, 28/09/2013.
[31] 
Maibé Afonso Sávio fó sala José dos Santos bainhira envolve ezekusaun ba ema balun iha área Souro nian.
[32]
Komandante operasionál maka Veríssimo Dias Quintas aderente UDT maibé iha golpe, Morão kastigu nia hamutuk ho dadur Fretilin nian, basá vingansa hada’u planísie ba pekuáriu nian. Veríssimo depois livre envolve an iha Fretilin. Entrevista Inácio da Conceição, 29/06/2013. José da Conceição (Iharala), haktuir Senanes iha interrogasaun laran hatete Veríssimo é uma cobra de sete cabeças, basá halo enkontru iha ninia uma, iha Horo no hemu tua hamutuk ho membru Fretilin balun. José tenta defende Veríssimo katak polítika diferente, mas amizade familiár sempre metin. Entrevista iha dia 30/09/2013.
[33]
Depois okupa Baucau, loron 26/12/1975, invazaun lansa ba Viqueque no Manatuto, loron 31/12/1975. Haree mapa invazaun Indonézia, Frédéric Durand. 2010. Timor-Leste: País no Cruzamento da Ásia e do Pacífico. Um Atlas Histórico-Geográfico. Lisboa-Porto. Lidel. p. 71 no livru bilinge publika tinan 2009. História de Timor-Leste: Da Pré-História à Actualidade – Istória Timor-Leste Nian: Husi Pre-istória to’o atualidade. Lisboa-Porto. Lidel. p. 129.
[34] 
Falintil hatuur seguransa ho karreta ida tuir estrada, patrulla to’o Hamamoko nu’udar paiol-movél. Augusto Sanches maka observa kedas ofensiva forsa indonézia nian.
[35] 
Kódigu Belta-Três Afonso foti husi akrónimu Base-Leste ho Número Três [de Fevereiro] indika loron evakua ba ai-laran. Ninia naran uluk maka Varu-Paiahara. Entrevista Inácio da Conceição, dia 29/06/ 2013. Ohin loron mantein naran Belta-Três, até uza ba naran klube tebe-bola nian. Mas tuir loloos letra «a» husi Belta laiha sentidu.
[36] 
Estimativa ba estrutura militár José dos Santos (Komandante-Rejiaun), Adão Amaral (2.º Komandante-Rejiaun), Gil Fernandes (Komandante Brigida Choque [?]). Entretantu komandante zona Filipe dos Santos tau matan ba área Souro, Paimeria, Cacavem no Home; Augusto Sanches tau matan ba área Belta-Três to’o Lorehe. Kompañia Nikin tau matan ba área Poros, Nanafoe to’o Malahara, Faustino Juvita (1.º Komandante-Kompañia) no Bonifácio dos Santos (2.º Komandante-Kompañia). Komandante Dinis Carvalho tau matan ba área Lalenu, Laivai to’o Lautém no Adão Amaral tau matan ba área Sakal, patrulla to’o estrada hamutuk ho kompañia Nikin (?). Komandante Zona Iliomar nian maka Albino Lourdes (?) no Luro (?)
[37] 
Entrevista Albino da Conceição, dia 29/06/2013.
[38] 
Testemuña barak haktuir katak grupu João Branco hadau kilat barak husi forsa indonézia. Mezmu sira envolve an iha Tonsus no avansa ba Matebian husi parte Indonézia nian.
[39] 
Mao Zedong ninia tátika aplika iha Funu Mundiál Daruak, hasoru atake japonés tenke evakua ba liña kotuk ne’ebé inimigu labele alkansa tanba jeografikamente Xina iha terrestre luan.
[40] 
Vítor da Costa, komunikasaun partikulár, 18/09/2013.
[41] 
Haree relatóriu CAVR, Chega! Bab III: Sejarah Konflik. Dili. op.cit. p.78.
[42] 
Ibid. p. 79.
[43] 
Hanesan ‘loke odamatan’, porke tuir planu bainhira inimigu tama Zona Libertadas, forsa iha liña-tranzisaun fó seguransa no forsa intervensaun nian maka tiru malu ho sira. Aleinde aplika iha Belta-Três tátika ne’e aplika mós iha área Lorehe nian.
[44] 
Maibé Vítor Gandara tanba hetan tratamentu espesiál ne’ebé bele livre husi fatin dadur. Nune’e, Dinis haruka tau atensaun ba Vitor, porke bele de’it Sera Key ninia ema ne’ebé husik iha sira-nia leet.
[45] Haree Xanana Gusmão. op.cit. 35. Pedro Sanches foufoun UDT ninia aderente sai motivu ida hodi kaer nia. Entretantu José dos Santos antes halai ba ai-laran iha problema partikulár nanis ho Mauhuno.
[46]
Zona Libertadas nu’udar área livre kontrola husi FRETILIN ho Base de Apoio hodi organiza povu, haree relatóriu CAVR, Chega! Bab IV: Perlawanan: Struktur dan Strategi. p.79.
[47] 
Ezemplu ida maka Hamis Bassarewan alias Hata, mezmu mai husi Lizboa maibé afirma katak gasta tempu barak liu ba pinta slogan hamutuk PCP (Partido Comunista Português), duké domina teoria sira. Haree Xanana Gusmão. op.cit. p. 32.
[48]
Entrevista José da Conceição alias Iharala, dia 28/08/2013, no testemuña liuhosi komunikasaun partikulár Lere Anan Timur ho Queyzar Sávio, oan feto husi Horácio Sávio, Afonso Sávio ninia alin mane ikun. Vítor da Costa mós haktuir katak Afonso iha liu kapasidade intelektuál no iha kbiit boot, até la interese ninia kaben ka família se hala’o serbisu partidu nian, duké Mauhuno, Fernando Txay no Inácio Solan.
[49] 
Entrevista Boaventura de Almeida, dia 30/06/2013. Oinsá Bonifácio dos Santos nu’udar lider ne’ebé lori tun kilat barak mai rende, kala hanesan ho Meno Paixão (Fronteira Norte) ka Abel Larrisina (Centro Leste).
[50] 
Ernest Chamberlain. 2003. Perjuangan di Iliomar: Perlawanan di Pedesaan Timor-Leste. Point Lonsdale, Australia. p. 23.
[51] 
Ibid. p. 22. Chamberlain sita husi Xanana Gusmão. 2000.
[52] 
Entrevista Olinda Cristovão, fulan-setembru 2013. Disputa ida iha Tomé ninia uma ho lider APODETI, Afonso hatete neineik nia sei sai «kuda» hodi dada sira ne’ebé kolabora ho Indonézia.
[53] 
José da Conceição alias Piter-Leki haktuir Reinaldo Freitas Belo alias Kilik Wai Gai (Sub-Chefe Estado Maior períodu CRRN (Conselho Revolucionário da Resistência Nacional), habelun di’ak ho Afonso no louva Afonso ninia determinasaun atu lidera luta. Entrevista, dia 29/06/2013.
[54] 
Mezmu ho kontestu seluk maibé Amir Sjarifuddin (Revolusaun Indonézia, 194548) ka Maximilien Robespierre (Revolusaun Franseza, 1789) mós mate basá revolusaun ne’ebé sira harii nakfila hodi tolan «ninia-oan».
[55] 
Iha uma-laran husi aman ida maun-alin na’in haat maka mate iha funu laran, aleinde Afonso Sávio maka Pedro Sanches (Komandante Setór Ponta-Leste), Benedito Sávio (Vise Sekretáriu-Rejiaun) no Augusto Sanches (Kolaboradór Setór Ponta-Leste).



BIBLIOGRAFIA

Alkatiri. Marí.
2010. “Kona-ba istória fundasaun FALINTIL (Força Armada Libertação Nacional de Timor-Leste),” iha Timor-Post, Edisaun Tersa-Feira, loron 20/08/2010.

Barros Duarte. Jorge.
1987. Em Terras de Timor. Lisboa

Baskara T. Wardaya.
2002. Memahami Perang Dingin Sebagai Bagian Dari Upaya Pelurusan Sejarah Indonesia. Makalah Studium Generale, Jurusan Sejarah – Universitas Sanata Dharma. Yogyakarta.

Chamberlain. Ernest.
2003.
Perjuangan di Iliomar: Perlawanan di Pedesaan Timor-Leste. Point Lonsdale, Australia.

Correia. Aderito de Jesus Guterres no kolega seluk.
2006.
Disionáriu Nasionál ba Tetun Ofisiál. Díli. Instituto Nacional de Linguística – UNTL.

CAVR (Comissão de Acolhimento Verdade e Reconciliação).
2005. Chega! Bab III: Sejarah Konflik. Díli.
2005. Chega! Bab IV: Perlawanan: Struktur dan Strategi. Díli. 

Durand. Frédéric.
2009.
História de Timor-Leste: Da Pré-História à Actualidade – Istória Timor-Leste Nian: Husi Pre-istória to’o atualidade. Lisboa-Porto. Lidel.
2009. Timor-Leste: País no Cruzamento da Ásia e do Pacífico. Um Atlas Histórico-Geográfico. Lisboa – Porto. Lidel. 

Gomes. Francisco de Azevedo.
1972.
Os Fataluku. Universidade Técnica de Lisboa. Instituto Superior de Ciências Sociais e Política Ultramarina. 

Gunn. Geoffrey.
1999.
500 Tahun Timor Loro Sae. Díli. Sa’he Institute for Liberation & Nagasaky University.

Gusmão. Xanana.
2002.
Timor-Leste: Um Povo Uma Pátria.  Edições Colibri.

Hill. Helen Mary.
2000.
Fretilin: Gerakan Pembebasan Nasional Timor Lorosae. Díli. Yayasan Hak & Sahe Institute For Liberation. 

Matosso. José.
2005.
A Dignidade: Konis Santana e a Resistência Timorense. Lisboa. Temas e Debates.

Nácher. Alfonso.
2004. 
Léxico Fataluco – Portugês. Díli. Aecid.

Entrevista

Albino da Conceição, loron 29 fulan-juñu 2013.
Boaventura de Almeida, loron 1 fulan-jullu 2013.
Ernesto da Conceição, loron 29 fulan-juñu 2013.
Francisco Lopes, loron 30 fulan-juñu 2013.
Horácio Sávio, loron 15 fulan-abríl tinan 2013.
Inácio da Conceição, loron 29 fulan-juñu 2013.
José da Conceição, alias Iharala. Loron 28 fulan-agostu, tinan 2013.
José da Conceição, alias Piter-Leki, loron 29 fulan-juñu 2013.
Júlio Freitas, loron 30 fulan-agostu 2013.
Modesto de Almeida, loron 1 fulan-jullu 2013.
Pedro Faria, loron 30 fulan-juñu 2013.

Komunikasaun Partikulár

Ana Conceição Sávio, fulan-juñu 2013.
Lere Anan Timor, fulan-setembru 2013.
Olinda Cristovão, fulan-setembru 2013.
Valente Guterres, fulan-novembru 2010.
Vítor da Costa, loron 18 fulan-setembro 2013.


Foto: Calvario Sávio

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*