Múzika barullentu husi otél ninia bár iha tasi leten, halo pesoál internasionál ida kaan hodi tolan gin tónico husi kalis, hafoin soe oin ba sabutar entre illa Ataúro no Alor. Sabór kada turuk, labele kura saudade ba ninia doben iha rai dook to’o loron ida sofrimentu husi rai-manás tropikál ne’ebé sunu ninia kulit hakotu. Ho hamnasa nia dere arame, atu fila ho konta bankária mahar ba loron kazamentu nian. Momentu malae husi rai oioin butuk nabanaban halo Díli sai sidade internasionál ida. Rihun boina azúl ONU (Organização Nações Unidas) nian ho retratu metan-mutin husi uma motuk ninia ahi-kadesan forma paizajen paradoksál iha tinan 2000. Hotel Olympia reprezenta mundu luxuozu hasoru Palácio das Cinzas – símbolu destrutivu ne’ebé bárbaru iha Timor-Leste husi inísiu sékulu da-21 ho instituisaun mundiál sira hatuur rai ida-ne’e ba pontu zeru.
Husi ai-hali ninia mahon okos iha dalan ninin sira, pelumenus kontráriu ho retratu metan-mutin, ema ida-ida hadau moris. Ibun sira temi Hello Mister to’o léksiku rua ne’e hanaran ba supermerkadu ne’ebé motuk durante krize iha tinan 2002. Moris ba timoroan la’ós husi pontu zeru. Esperiénsia naruk husi kolonizasaun portugeza ne’ebé ladún halo buat ida iha rai ida-ne’e, dala balu mosu iha memória nu’udar kalan malisan nian. Hafoin opresaun moruk husi okupasaun indonézia ne’ebé só kompete ho okupasaun japoneza halo timoroan memoriza períodu portugés nu’udar tempu “rai-sei-di’ak.” Rezisténsia hasoru okupasaun husi li’ur liu nato’on nu’udar lisaun ho folin aas hodi harii moris filafali.
Embora diáspora sira mós to’o-mai no balun nakfila lais nu’udar elite foun. Entre sira-nia klike, ida-rua foti an, hatuur mós timoroan iha rai-laran durante okupasaun ba pontu zeru. Até liu tinan balu mosu piada sarjana supermi. Mézmuke susar atu buka-tuir ninia hun, halo “intelektuál” balun laran-kanek, maibé lakonsege prodús ‘piada’ boot ida ho sentidu sarkástiku ka pelumenus umorístiku hodi hatán. Só ruun nehan durante hemu kafé iha konversa lorokraik iha sidade ida-ne’ebé lia-anin bele sai headline jornál nian no ema sei fiar ba lia-anin hanesan intelektuál balun tolan matak hoax iha rede-sosiál. Maibé ohin loron, diaspora ida, eis-Ministra Finansa sai procurado.
Sobrevivente sira husi runguranga ninia coração mós hadau moris iha Díli. Balun sai interpreter, security, funsionáriu ba ONU ka ONG (Organização Não Governamentais) lokál ou internasionál ho saláriu ki’ik, maibé barakliu buka moris iha dalan ninin iha sidade ne’ebé sai lixeiru ba karreta segunda-maun singapura nian. Maibé halo laran-moras maka labarik sira leba sabraka iha lurón, balun ho inosente faan CD (compact disc) 18+ ne’ebé hatudu feto-mane ho pozisaun oioin no isin-molik liu fali arte Kamasutra nian iha edifísiu tuan – SCT (Sporting Clube de Timor). Livre! CD sira-ne’e Interfet (The International Force for East Timor) nian hafoin raut husi lixeiru ba merkadu. Ne’e hotu pelumenus mantein ahi-matan suar, bainhira kapitál boot ho májiku nakfila uma motuk balun sai restorante ho kliente multinasionál.
Sidade ida-ne’e mós hatudu ninia dignidade ho graffiti: A Luta Continua! No laran-di’ak nafatin hodi simu ema-nia sirkulasaun husi fatin oioin. Hori tranzasaun ai-kameli nian to’o tempu koloniál ho governadór portugés ida halai husi funu iha Oecusse maka tau fundamentu ba sidade ida-ne’e tinan 1769. Iha área Lahane, governadór ida hetan oho husi timoroan revoltozu no governadór ida fali ho ferik-oan subar iha ró-boot iha tasi-klaran durante funu hasoru Dom Boaventura to’o kanoñeira Pátria husi Mosambike hatún ankora hodi hakalma situasaun. Iha Funu Mundiál da-2, sidade nakfila ba zeru, basá bombardeia husi australianu sira durante okupasaun japoneza.
Dekáda haat tuirmai, fulan-setembru iha tinan 1974, Foho Ramelau akompaña ho viola dala uluk hananu ba ema lubun, ain-tanan, analfabetu no traballadór sira iha Quintal Boot nomós Quintal Ki’ik. Tuir kedas reasionáriu sira sees husi sidade ba Timór Indonéziu. Momentu kalan governadór koloniál ikus halai ba Ataúro no ikusmai sees an ba Austrália. Díli namanas ho saudações revolucionárias: Viva Fretilin! Hafoin loron domingu ida iha tinan 1975, hori dadeersaan aviaun sira hatún parakedista. “Tropa indonézia sira tun husi lalehan hanesan anju, mas to’o iha rai nakfila sai diabu,” dehan administradór apostóliku, Dom Martinho Lopes. Loron ne’e poeta ida mate barbaramente iha Ponte-Kais, husik versu ne’ebé halo isin no klamar nakdedar: Na ponta da minha baioneta escrevei a história da minha libertação.
La’ós buat fasil moris hamutuk inimigu ho governadór fantoche ida. Iha kultura klandestina nian ema hato’o informasaun ba malu ho jestu, ho subar, ho bisu-bisu no deskonfia to’o hafuhu malu. Kada bairru iha postu militár no kada espasu militarizadu ho bufo ka mauhu. Loja Sang Tai Ho iha Colmera no Komarka Balide sai prizaun ilegál inklui mós edifísiu balun ho bapa sira maka nakonu iha sentru sidade nian. Pasar Senggol iha Bidau Mota-Klaran domina ho negosiante indonéziu, dala balun sunu-rahun tan rai-na’in sira marjinalizadu liután. Maibé sidade ne’e hakfodak uluk ho asaltu iha tinan 1980 husi diresaun tolu: Marabia, Paiól Lahane no Becora. Forsa okupante hatán ho kruél, lori prizoñeiru sira ba illa dadur nian, Ataúro. Iha ne’ebá matan sira hateke ho tristeza ida-ne’ebé dodok ba sidade. Enkuantu iha Díli, ema barak subar an loron ba loron, moras, traumátiku, ki’ak ho kontrolu totál.
Díli mós tanis ba ninia joventude sira ne’ebé mohu tan rajada kilat-musan molok oras han meiudia iha Santa Cruz, tinan 1991. Kalan nakukun ema ida bele lakon derrepente. Ka pelumenus lakon ninia tilun. Ida-ne’e inspira eskritór indonéziu hakerek kontu Telinga, imajina soldadu ninia mehi-aat tan ko’a tilun durante interrogatóriu. Tinan 1999, sidade iha pontu zeru, rahun molok miléniu foun. Ahi-han husi rohan ba rohan husik hela sidade mate-klamar ida, molok foho sira haklalak ba aviaun Interfet (International Force for East Timor) nian. Ema sira tun nadodon, kumprimenta no hakohak malu hodi komemora moris. Dala balu nein turuk matan-been. Ohin loron sikun sira sei sunu lilin no buka tuir ema lakon ninia paradeiru.
Maibé sidade mós bele rahun la’ós tan kauza husi li’ur. Tinan 2006, ninia abitante odi malu no fahe malu tuir étniku lorosa’e – loromonu iha tinan balun, tan de’it ambisaun ba podér ho Majór ida iha sentru konflitu nian to’o Prezidente RDTL nian hetan tiru iha tinan 2008. País viziñu mós dala barak provoka situasaun, hanesan violénsia maka fatór inerente eskluzivu husi sosiedade timoroan no hakribi sidade ida-ne’e. Mídia prinsipál husi Camberra no Jakarta halo tuir jogada foer hori tinan 1975 nian, hatún notísia propagandístika. Ne’e hotu indiretamente kontribui ba memória kona-ba torturasaun, violasaun, insultu ho fitar iha kantu sidade nian.
Aleinde istória sobre masakre no trajédia orrivél sira, tuirloloos Díli mós fó lembransa furak. Iha okupasaun indonézia, kantór Tony Pereira dedika kansaun: Rai Díli Rai Sidade, deskreve sidade ninia furak ho ai-kasi sira to’o Bazár Malinamuk iha sidade ninin. Kantora indonézia ida hananu: Januari di Kota Dili, sobre domin nafunan iha sidade no refujiadu timoroan iha Timór Osidentál hananu: Gadis Lorosa’e ba doben hotu-hotu ne’ebé sira husik iha sidade.
Sidade ida-ne’e mós kosmopolitia ho ninia murak sira. Singapurense ida liutiha viajen ba Dare no Hera, deskreve vista husi foho-leten ba sidade, tasi, illa Ataúro no Wetar ho admirável. Brazileira ida louva sidade ki’ik ninia kualidade tanba distánsia entre fatin sira besik malu. Relevu ho sidade, foho, baía, ró sira, tasi-ibun no tasi azúl hakalma fuan halo fotografista ansi tan loron atu mout ba dala ikus nian. Turista australiana sira ksolok ho karnavál, festa muzikál viva iha lia-tetun ka lia-portugés ho ritmu samba ka kizomba nian to’o kansaun melankólika husi brazileiru – Roberto Carlos. Gastronomia auténtika oioin husi Portugál, Indonézia, Xina, Brazíl, Austrália, Japaun, Índia, Bangladéx, Pakistaun, Filipina, Kuba, hamaluk ai-han rai-na’in iha restorante elite nian to’o fatin tunu ikan tasi-ibun nian. No hanesan Torre de Babel naksobu, ema ko’alia lian oioin. Lian lokál sira, tetun, portugés, inglés, indonézia, mandarin, hakka, kastellañu, javanes, tagalog, bengali, nst.
Iha Área Branca ho churrasco ka hemu nu’u-been hodi hein loro nakaras ho kompaixaun. Balun halo ezersísiu: halai, hean bisikleta to’o tun sa’e eskada iha Kristu-Rei ho vista ba sidade no ida-idak koko atu persebe saida maka furak. Iha tutun liu maka estátua boot foer ho knuuk manu-andoriña nian, ditadór ida maka harii hodi hadau povu ninia fuan ba polítika integrasaun nian. Ohin sai marka turístika no fatin via sacra ka misa Katólika nian. Boatu balun haktuir ninia sagradu kontamina ho malae balun tempu Untaet (The United Nations Transitional Administration in East Timor) nian, momentu kalan boot halo relasaun íntima iha-ne’ebá, inklui mós joven balun namora no labele kontrola sira-nia dezeju primitivu. Iha oeste, estátua João Paulo II no kapela ho paijazen lago ki’ik tolu, eskada vertikál, manu-fuik semo, foho kór-kafé karakteriza pintura rai-maran nian. Maibé área Tasi-Tolu mós kontamina ho hahalok bandidu sira obriga ema halo relasaun sexuál hafoin hasai ninia vídeo nu’udar eskandalozu ba sidade.
Sidade mós hatudu vida fuik seluk. Restorante husi El Legendario to’o Nelio Restaurante iha diresaun Metiaut nian fó kotuk ba tasi kria lixeiru jigante no halakon vista ba orizonte; loroloron ai-hun ida latan nein kuda ai-oan; moru aas haleu uma sira lahó sentidu estétiku no dala balu anti-viziñu; kuadru publisitáriu hamriik loko an ho lian oioin liuliu lia-tetun ho ortografia kaótika; espasu aglomeradu lahó drenajén di’ak halo bee-kanu fakar arbiru no lixu uma-ka’in nian bou iha dalan ninin to’o loron ida iha tempu-udan halo bainaka sira tenke leba sapatu maka tun husi aviaun iha aeroportu Nicolau Lobato nian.
Sidade mós prepara an hodi simu governu ba períodu 2017-2021 nian no atu soi mall ida tan iha Comoro – Timor Plaza oin, bainhira seguransa munisipál ho ilegál hakdasak vendedór ambulante katak la serve ba sidade. Abitante seluk mós dala balun ho ilegál taka estrada publiku, nato’on ho bandeira mutin ki’ik iha ninin tuir ida-idak hakarak, tan festa ba graduasaun ka koremetan. Mas estrada ninia liurai loroloron nian mak ambulánsia, carro funerário no emboot sira-nia karreta luxu halo komboiu ho alarme hasees mikrolete to’o ilegalmente borus sinais luminosos lakan mean.
Kalan, tuir ‘boatu’ arte-marsiál sira prepara an sai guerreiro, hafuhu malu ho rama-ambon mezmu estadu proibe sira-nia ezisténsia. Meia-noite fatin balu namanas liután, mezmu lahó lokalizasaun legál maizumenus hanesan Cabaré husi tempu portugés ne’ebé subsubar; ka hanesan Asgor (Aspal Goreng) husi tempu indonézia. Dala balun ho distánsia metru balun de’it husi uma-lulik, borboleta kalan tantu xineza, vietnamita, indonézia ka timoroan oferese isin-lolon ba mane-nakar. Otél balu ho kuartu ba amante sira, karaoke, bár, masajén ho ahi-lakan malahuk to’o katuas ida “mate iha abrigu leten.”
Díli nu’udar sidade multikulturál prontu hodi simu dinámika oioin. Loron ida liuhosi estrada Praia de Coqueiros nian marxa ida hatudu bandeira arkuíris. No sikun seluk iha Largo de Lecidere pár balun tuur no konversa, hakohak malu, nein liga ema seluk. Mundu ne’e sira-nian, sidade romántika ne’e sira-nian. No tempu ba poezia: A Natureza e a Cidade, husi Ruy Cinatti (1915-1986):
Chove, chove, sem parar Udan, udan, la para*
na berma da minha aldeia iha ha’u-nia aldeia ninin
O vale adensa a neblinha Foho-leet metin ho abuabu
afundada na ribeira mout iha mota
Um veio d’água perdeu-se Veiu bee ida nian lakon
afundado na ribeira mout iha mota-ki’ik
A luz do sol encantou Roman loron hafekit
a terra verde, orvalhada rai-matak, ho maho-been
Uma brisa perpassou Anin-malirin ida hakur
suavemente na várzea ho lotuk iha natar
O arroz rumorejou Hare maka bisubisu
suavemente na várzea ho lotuk iha natar
Quem na montanha se abriga Sé mak iha foho hamahon an
tem tempo para pensar iha tempu atu hanoin
enquanto a chuva desliza enkuantu udan namdoras
que a trovoada é o mar ne’ebé mameran maka tasi
Os da praia já não dizem Sira iha tasi-ibun lahatete ona
que a trovoada é o mar ne’ebé mameran maka tasi
Muitas cidades e ruas. Sidade no lurón sira barak.
Luzes me enganam, talvez. Karik, naroman lakan habosok ha’u.
Díli, à noite, encandeia. Díli, iha kalan, halo laran-monu
De manhã, ninguêm a vê. Dadeersaan, laiha ema ida haree.
É tal qual a minha aldeia. Ida-ne’e duni ha’u-nia aldeia.
De manhã, ninguêm a vê. Dadeersaan, laiha ema ida haree.
[Tradusaun livre poezia ba lia-tetun husi Sávio Ma’averu]
Pintura: Alfe RM

Leave a Reply