Deklarasaun Polítika – Bankada Fretilin
Loron 14 fulan-outubru, ita sei komemora Dia da Cultura nu’udar aniversáriu ba ita-nia poeta, saudozu Francisco Borja da Costa ne’ebé liuhosi ninia poezia sira konxiensializa hodi hametin espíritu patriótiku, haburas no haberan ita-nia kultura rasik perante dominasaun kulturál husi rai-li’ur. Ida-ne’e implisita iha Borja da Costa nia poezia O Rasto da Tua Passagem ne’ebé nega podér koloniál sira nian.
Excelências, ita-nia rain durante tempu naruk hetan dominasaun kulturál husi rai-li’ur ida-ne’ebé presiza pensamentu no atitude krítiku hodi haree ba eransa kulturál husi tempu pasadu ho interasaun globál ohin loron no ba iha futuru. Ida-ne’e naturalmente akontese iha sá tempu no iha fatin ne’ebé de’it katak kultura ida sei absorve influénsia husi rai-li’ur maibé ita-nia kultura rasik mós iha local genius hodi selesiona no elimina aspetu sira ne’ebé relevante no lae ba ita-nia moris loroloron.
Ita-nia kultura ho ninia hun husikedas migrasaun melanézika no austronézika husi tinan rihun liubá, halo interasaun ho kultura europeia liuhosi kolonizasaun portugeza; enkontru ho sivilizasaun osidentál sai pontu fulkrál ida ba dezenvolvimentu ita-nia kultura ohin loron; aleinde influénsia husi okupasaun indonézia no nafatin nakloke ba modernidade globál ho teknolójia ninia avansu ne’ebé sofistikada liután. Kruzamentu no interasaun kulturál ne’e maka hariku ita-nia kultura, kontribui no haforte ita-nia identidade sai únika iha rejiaun ida-ne’e.
Iha okaziaun ba Dia da Cultura tinan ida-ne’e, Bankada Fretilin hakarak apela atu ita hotuhotu bele hakbiit no hametin liután ita-nia kultura. Dalan ida maka presiza iha lei hodi ita hotu bele apresia no valoriza autór timoroan rasik, ba sira-nia obra literária no obra artístika sira. Katak importante atu reabertura projetu lei nian ba Direito de Autor, nune’e bele lori ba aprovasaun.
Ho lei ba Direito de Autor fó protesaun ba ita-nia autór ho obra literária sira hanesan monografia, teze no disertasaun; publikasaun ba livru, revista, artigu, reportajén no eskrita sira seluk. Proteje mós obra artístika sira iha literatura, múzika, dansa, dahur, moda, soru-tais, gastronomia, pintura, eskultura, arkitetura, arte-plástika, teatru no filme sira. Obra sira-ne’e nu’udar propriedade intelektuál no naran ema ida labele kópia arbiru latuir regra ne’ebé vigora.
Lei ba Direito de Autor sei proteje ita-nia obra literária no obra artístika sira husi plájiu ka kópia, prinsipalmente ba interese komersiál. Maibé protesaun de’it la sufisiente, tenke iha asaun reál kontinuada hodi hakbi’it, peskiza, dokumenta no prezerva, atubele transmite nafatin ba jerasaun sira tuirmai. Asaun ida-ne’e mós sei evita nasaun seluk hodi reindivika ita-nia produtu sira no ita bele rejista iha Unesco nu’udar ita-nia rikusoin.
Excelências, tempu ona atu valoriza ita-nia artista sira ne’ebé reprezenta no halo morin ita-nia nasaun iha mundu internasionál atu hetan atensaun no apoiu polítiku husi ita-nia governu. Iha rai-laran ita hotu tenke hahú insentiva ita-nia artista sira atu hetan duni palku no sai estrela, labele sai fali bainaka iha okaziaun no serimónia prinsipál nasionál sira.
Ita mós tenke hahú haberan programa kulturál sira hanesan festivál, karnavál, palku muzikál, espetákulu no teatru populár sira no kria kompetisaun ida regulár hodi estimula ita-nia artista sira-nia produtividade. Presiza fó bolsa ba ita-nia artista ka autór sira atu iha interasaun ho obra artístika nivel mundiál, iha nivel universitáriu no festivál sira iha rai-li’ur ida maka iha espasu Comunidade Paises da Língua Portuguesa (CPLP) nian hodi bele eleva sira-nia kualidade no mantein kapasidade hodi prodús obra sira ne’ebé reflete ita-nia ambiente sosiál rasik.
Excelências, tempu ona atu realiza Plano Estratégico de Desenvolvimento Nacional (PEDN) ninia meta ba 2011-2030, katak to’o tinan 2015, institui ona Akademia ba Arte, Kultura no Indústria Kriativa sira, maibé iha realidade to’o ohin loron seidauk estabelese. Nune’e mós haree ba prezensa Sentru Kulturál rai-seluk nian, tempu ona ba Timor-Leste nu’udar estadu no nu’udar nasaun hodi harii ita-nia Sentru Kulturál rasik nune’e bele dezenvolve ita-nia atividade kulturál sira.
Harii muzeu hodi rai-hela obra artístika sira no edifika monumentu sira hodi prezerva ita-nia memória. Harii mós biblioteka sira no hala’o kampaña literasia hodi juventude sira iha interese liu ba leitura, nune’e dezenvolve sira-nia intelektualidade no sei estimula ba produsaun–koñesimentu nian. Investe ba Belas Artes tanba hanesan sosiedade ida, Timor-Leste presiza obra artístika sira ne’ebé sei lori espíritu no vida ba dezenvolvimentu inkluzivu ne’ebé sei laiha ema ida ka grupu ida mak eskluídu.
Bankada Fretilin nian apresia tebes atu Estadu kondekora saudozu Chico Maulohi hanesan luta-na’in no kantór lendáriu ida. Saudozu hakerek letra no kompozitór ba knananuk sira ho tema kona-ba rezisténsia maibé hafalun ho linguajen baibain ka utiliza recurso estilístico relata sofrimentu, luta, sakrifísiu, domin no liuliu timoroan ninia moris iha tempu difísil durante okupasaun indonézia; ida-ne’ebé ninia kansaun sira nafatin fó kór dinámiku iha ita-nia vida quotidiana.
Obra sira ita-nian, atu ita rasik sai na’in, valoriza no fó dimensaun luan ba ita-nia moris loroloron. Labele ema seluk maka sai na’in no ita sai espetadór ka penonton de’it. Hodi remata deklarasaun ne’e mai rona hamutuk Borja da Costa ninia poezia:
O Rasto da Tua Passagem
Silenciaste minha razão,
Na razão das tuas leis.
Sufocaste minha cultura,
Na cultura da tua cultura.
Abafaste minhas revoltas
Com a ponta da tua baioneta,
Torturaste meu corpo
Nos grilhões do teu império.
Subjugaste minha alma
Na fé da tua religião.
Saqueaste,
Assassinaste,
Massacraste,
Espoliaste,
Pilhaste,
Minha terra, minha gente
Banhada em sangue,
Escorraçada, exangue.
Barbaramente civilizaste na demagogia da tua grei.
Brutalmente colonizaste na ambição da tua grandeza.
Na ponta da tua baioneta,
Assinalaste o rasto da tua passagem.
Na ponta da minha baioneta,
Marcarei na História a forma da minha libertação
Foto: Oost-Timor moet vrij!

Merkur & Ferencia: Merkur & Ferencia Merkur
Merkur & Ferencia filmfileeurope.com merkur – Merkur https://access777.com/ & herzamanindir.com/ Ferencia Merkur in Solingen, Germany – Merkur – Merkur https://febcasino.com/review/merit-casino/ Merkur ventureberg.com/ – MERKUR – Merkur & Ferencia Merkur